KUPOVNA MOĆ

U Njemačkoj ili Austriji živi se dvaput bolje nego u Hrvatskoj

plac
Foto: ilustracija
12.12.2014.
u 08:11

U posljednje tri godine najveći pad standarda pogodio je Italiju, Grčku i Cipar, a najveći rast imaju baltičke zemlje i Rumunjska

Rumunji su na korak da po kupovnoj moći dostignu hrvatske građane, čija je stvarna individualna potrošnja još uvijek 39 posto niža od prosječne potrošnje u zemljama članicama EU. Rumunji su lošiji od Hrvata samo za dva postotna poena (godinu prije za pet), dok smo mi u godinu dana napravili tek mali pomak naprijed, za samo jedan postotni poen.

U EU najteže u Bugarskoj

Eurostat je jučer objavio podatke o paritetu kupovne moći u 2013. i to na temelju novog pokazatelja koji su nazvali Actual individual Consumption (AIC). AIC pokazuje stvarnu potrošnju koju konzumiraju građani neke zemlje, bez obzira na to jesu li dobra i usluge koje su im na raspolaganju platila kućanstva, vlade ili neprofitne organizacije. Paritet kupovne moći dodatno eliminira razliku u cijenama i tečaju u pojedinim zemljama pa jedan PPS osigurava istu vrijednost roba i usluga u pojedinim zemljama.

Foto: VLm

Usporedba pokazuje da se u Njemačkoj ili Austriji živi dva puta bolje nego u Hrvatskoj ili Mađarskoj, a tri i pol puta bolje nego u BiH. Stvarna potrošnja po stanovniku unutar EU varira između najnižih 49 posto prosjeka EU u Bugarskoj do najviših 136% u Luksemburgu. Hrvatska je dostigla samo 61 posto europskog prosjeka, Slovačka 74 posto, Poljska 75 posto, Mađarska 62 posto, Slovenija se lagano spustila na 76 posto.

Šveđane muči skupoća

Od ostalih republika bivše SFRJ, Crna Gora dogurala je do polovice prosjeka EU, Srbija do 46 posto, Makedonija do 40 posto, a Bosna i Hercegovina do 37 posto. Kupovnu moć visokih skandinavskih plaća, koje su tri do četiri puta više nego kod nas, istope veliki porezi i skupoća pa je kupovna moć u Švedskoj svega 15 posto iznad europskog prosjeka, oko kojega se na primjer kreću Italija i Irska. U posljednje tri godine najveći pad standarda pogodio je Italiju, Grčku i Cipar, a najveći rast imaju baltičke zemlje i Rumunjska.

Komentara 58

Avatar imadunic
imadunic
08:17 12.12.2014.

padamo 12 kvartala za redom,,to nije zabilježeno u svijetu..unatoč mogućnosti povlačenja sredstava iz EU, unatoč otvorenosti tržišta EU, unatoč našim prirodnim predispozicijama, ništa nam to ne znači kad imamo nesposobnu i samodopadnu kukulele vladu...

DU
Deleted user
08:34 12.12.2014.

Dati ćemo im Josipovića i Milanovića na par godiana pa da vidimo gdje su tada?

KA
kairos
09:19 12.12.2014.

ne znam kojim prirodnim predispozicijama?! Turizmom??? pa najvece turisticke zemlje kako na mediteranu tako i sire nisu bas prebogate ( Grčka, Italia, Španjolska, Portugal, ...) nisam ekonomski strucnjak da zakljucim da od turizma nikad necemo imati vise nego sad ii da smo skoro na maximumu uz full-booking u spici sezone. jedino industrija nas moze izvuci, a koje nemamo!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije