Ako mi sami ne ispričamo kvalitetnu priču o sebi, o svojoj povijesti, Domovinskom ratu, isplativosti ulaganja, onda nam drugi lako lijepe etikete, vjeruju izvorima koji su im dostupni, nekim institucijama, primjerice Haaškom sudu i tako, na žalost, strateški ne upravljamo slikom o sebi.
Istaknuo je to Božo Skoko, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na jučerašnjem panelu Novi imidž i političko pozicioniranje Hrvatske.
U Hrvatskoj ne postoje jasne sinergije i strategije oko upravljanja imidžom i brendiranja zemlje. Hrvatska se nesumnjivo veže uz turizam, ali – ako se temeljimo samo na turizmu – neće biti dobro.
– Kultura, ljudi, ponašanje, što se proizvodi, izvozi... Druge države, koje često podcjenjujemo, ne spavaju. Makedonija se danas pozicionira kao turistički, a sutra kao ekonomski brend – dodao je Skoko.
– Politički trenutak – predsjedanje EU – Slovenija je iskoristila za brendiranje, a tako će i Hrvatska – kazala je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, no prije toga treba pokušati doći do konsenzusa o tome kakav imidž želimo. Diplomacija, dodala je, dijeli nedostatke državne uprave, jer još treba završiti tranziciju, odnosno nije završio ciklus za koji su mnogi vjerovali da će završiti ulaskom u EU.
Za povjesničara Tvrtka Jakovinu, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je podsjetio kako se dugo zalaže za objavljivanje knjiga o Hrvatskoj na engleskom jeziku, kao i za to da se iskoristi bujanje obrazovnih institucija i privuče strane studente nastavom na engleskom, hrvatska meka snaga, “soft power”, bila bi i pozicioniranje u jugoistočnoj Europi, kroz stare kulturalne veze.
– To je jedino područje gdje Hrvatska ima svoj glas – istaknuo je.
Da, Hrvatsku se možda pita kad je riječ o tom području, ali koliki utjecaj ima u donošenju odluka – odvratio je prof. dr. sc. Ivica Lučić s Hrvatskoj instituta za povijest te se zapitao po čemu je hrvatsko susjedstvo Albanija ili Makedonija, dok Italija i Mađarska ili Austrija, s kojima su povijesne veze jače, nisu. I znači smještanje Hrvatske u “regiju” to da je Hrvatska ostala iza bodljikave žice.
– Naš je problem zatvaranje u uzak krug iz naše prošlosti iz kojeg ne možemo izaći i ne možemo prihvatiti novu realnost – istaknuo je.
>> 'Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put'
>> Akrap: U Hrvatskoj sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika
