Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović najavio je do proljeća i odluke o ustavnosti pobačaja te Zakona o konverziji švicaraca ako Ministarstvo financija do Nove godine dostavi mišljenje. Što se tiče napada ministra Vlahe Orepića, za Ustavni je sud očitovanjem premijera i predsjednice države taj slučaj okončan.
Dok su posljedice odluka Ustavnog suda o ustavnosti valutne klauzule i zakona o ukidanju Ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića jasne, neizvjesne su u odnosu na djelomično usvojenu ustavnu tužbu udruge Potrošač protiv revizije Vrhovnog suda u slučaju Franak.
Kako su odbijene ustavne tužbe sedam banaka, potrošači u nastavku ne mogu ništa izgubiti, a mogu dobiti, a banke ne mogu ništa dobiti, ali mogu izgubiti. Jer, Vrhovni sud može zauzeti isti stav, ali ga mora bolje obrazložiti sukladno uputama Ustavnog suda. U protivnom, morat će presuditi za Potrošač.
Kao što je poznato, Potrošač je tužio osam banaka tvrdeći da su ugovorene nepoštene odredbe o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj kamatnoj stopi. Vrhovni sud odbio je dio tužbe o vezivanju glavnice uz švicarce te potpuno u odnosu na Sberbanku.
Ustavni je sud utvrdio da je Vrhovni sud primijenio dvostruka mjerila u ocjeni razumljivosti odredbi o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj kamatnoj stopi. U potonjem slučaju i Vrhovni je sud utvrdio da službenici banaka nisu potrošačima objasnili što sve utječe na formiranje kamatne stope koja je stoga bila nerazumljiva, dakle nepoštena i stoga ništetna.
Vrhovni sud prihvatio je relevantnost i primjenjivost stajališta Suda EU u predmetu C-26/13 iz 2014. u odnosu na tumačenje relevantne odredbe europske Direktive u kojoj se ističe da se pri tomu ne misli na gramatičku razumljivost.
Već potrošaču moraju biti objašnjeni razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope kako bi na temelju razumljivih kriterija mogao predvidjeti ekonomske posljedice te odredbe. Pri tomu Sud EU polazi od toga da je potrošač uvijek u slabijem položaju u odnosu na poduzetnike kako u pogledu pregovaračke snage tako i informiranosti, te da su u poziciji da pristaju na prethodno sačinjene uvjete banke, na koje ne mogu utjecati.
Kod valutne klauzule pak Vrhovni sud polazi od toga da je to dugogodišnji model “jako dobro poznat” potrošačima pa da stoga ne podliježe testu poštenja u smislu spomenute Direktive i prakse Suda EU.
Dakle, ono čime su se vodili kod kamatne stope nisu uzeli u obzir kod valutne klauzule niti su obrazložili zašto su primijenili različit pristup, tim više što su ugovori opterećeni dvama bitnim promjenjivim elementima, čime se još više postavlja pitanje jesu li potrošači bili svjesni posljedica još rizičnijeg ugovaranja. K tomu, Vrhovni sud nije obrazložio
zašto je presuda C 26/13 relevantna za poštenost ugovaranja promjenjive stope, a ne i valutne klauzule. Samo su naveli da su činjenice iz “mađarskog” slučaja različite od našeg, ne obrazlažući u čemu je razlika i zašto ta eventualna različitost sprečava primjenu načelnih stajališta Suda EU.
Nisu obrazložili ni zašto na prijedlog banaka i Potrošača nisu bili dužni pokrenuti prethodni postupak na Sudu EU radi tumačenja prava EU. Što se Sberbanke tiče, iako je njihova odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi sadržajno različita, nije obrazloženo zašto je potrošačima bila razumljiva. Svime time Potrošač je uskraćen za pravo na obrazloženu sudsku odluku, zaključuje Ustavni sud.
Saborski zastupnik Goran Aleksić iz udruge Franak pružio je ruku Šeparoviću od srca čestitajući Ustavnom sudu na pravičnosti, jer i njihova treća odluka o švicarcima upućuje da nisu pod utjecajem ničijih lobija te su razveselili jako puno ljudi iako nema mjesta euforiji jer će na kraju odlučivati sudske instance.
Ured bivšeg predsjednika Republike nije ustavna kategorija te zakonodavac odlučuje hoće li i kako urediti prava bivših predsjednika. Propust je zakonodavca što nije predvidio prijelazno razdoblje, ali kako je u međuvremenu prošlo šest mjeseci od donošenja zakona, Mesić je imao primjeren rok za napuštanje ureda, dok je radnopravni status zaposlene službenice njegova ureda riješen po općem službeničkom režimu.
Za hitnost tog zakona Ustavni sud smatra da su dani dostatni razlozi. Iako je izuzetno manjkavo što je zakon stupio na snagu dan nakon objave, a ne osmog dana, ni to nije bio dostatan razlog za ukidanje zakona.
Stjepan Mesić za Hinu je rekao da ta odluka upućuje na to da je Hrvatska daleko od toga da bude pravna država i da je to pobjeda “zagovornika i protagonista povijesnog revizionizma, relativiziranja fašizma...” te da on onima koji stoje iza odluke Ustavnog suda i prethodne odluke Vlade “sa zadovoljstvom prepušta zgradu u Grškovićevoj ulici”.
>> Aleksić prokomentirao odluku Ustavnog suda vezanu uz švicarski franak
nema mykroštakora da popljuje protivnike banaka..!😕