godinu dana od poplava

'Obnova kuća je spora, a zabrinjava i slab povratak ljudi'

poplave
Foto: Davor Javorović/Pixsell
1/4
15.05.2015.
u 14:48

Lani je na području Posavine potopljeno šest sela, a šteta je bila veća od dvije milijarde kuna

Godinu dana poslije velikih poplava u županjskoj Posavini, kada je jugoistok Vukovarsko-srijemske županije bio poplavljen, danas je u Županji održana sjednica županijskog Stožera zaštite i spašavanja gdje je bilo riječi o posljedicama poplava, ali i do sada učinjenome kako bi se one uklonile. Članovi Stožera podsjetili su kako su u poplavama stradala naselja Gunja, Rajevo Selo, Račinovci, Đurići, Posavski Podgajci i Soljani, da je bilo potopljeno preko 7000 hektara poljoprivrednih površina te da je procijenjeno kako ukupne štete prelaze 2 milijarde kuna.

Prošlogodišnje svibanjske poplave odnijele su i dva ljudska života. Do svega toga doveo je povijesni maksimum rijeke Save od 1194 centimetra što postojeći nasipi nisu mogli izdržati.

– Obnova obiteljskih kuća na stradalom području ide, ali mišljenja sam kako je mogla biti i brža. Zabrinjava me i slab povratak ljudi te loše stanje u gospodarstvu zbog kojega je velik broj ljudi u stradalim selima nezaposlen. Zadovoljan sam reakcijama županijskog i lokalnih Stožera neposredno uoči i nakon poplave, ali ne i nekim odlukama s državne razine – rekao je zapovjednik županijskog Stožera zaštite i spašavanja Božo Galić koji je i župan vukovarsko-srijemske županije. Istaknuo je kako županija zahtijeva i traži da se više sredstava uloži u sanaciju i izgradnju svega onoga što je potrebno kako nas slična katastrofa ne bi pogodila u budućnosti.

– Zahvaljujem se svima na suradnji, ali ni dan-danas ne razumijem odluku Hrvatskih voda što se odustalo od branjenja druge linije obrane koju smo pokušali ustanoviti nakon što je nasip probijen – rekao je Galić. Govoreći o učinjenom tih dramatičnih dana, načelnik županijskog Stožera Zdravko Kelić rekao je kako se u situaciji kakva je bila sredinom svibnja prošle godine učinilo sve što se moglo te da je spašeno jako puno toga.

– Da nismo reagirali kako jesmo, gubici i šteta bili bi puno veći. U izgradnju tzv. zečjeg nasipa na Savi utrošeno je oko milijun vreća s pijeskom – rekao je Kelić. Pročelnik Područnog ureda Vukovar Državne uprave zaštite i spašavanja Zdenko Lovrić podsjetio je kako je angažman Hrvatske vojske u županjskoj Posavini zatražen 16 svibnja., da je potom proglašeno izvanredno stanje, a dan poslije i odluka o evakuaciji.

– Vlada RH je 20. svibnja proglasila katastrofu. Imali smo određenih organizacijskih problema jer nismo znali što od koga možemo očekivati, kao i logističkih problema. Događaj je jednostavno bio prevelik za naše kapacitete ali mišljenja sam kako nekog većeg prostora za donošenje boljih odluka nije bilo – rekao je Lovrić.

Na današnjoj sjednici govoreno je i o sustavnim aktivnostima s ciljem sprječavanja epidemija, u čemu se i uspjelo. Rečeno je kako je učinjeno ukupno 370 epidemioloških izvida, 1000 cijepljenja osoba koje su radile na sanaciji poplavljenih područja kao i da je deratizirano više od 4800 objekata. Epidemiološke aktivnosti se i dalje provode na stradalim područjima pri čemu su osobe smještene u kontejnerskim naseljima i javne kuhinje pod stalnim nadzorom. Rečeno je i kako je u proteklih godinu dana sanirano 14 kilometara savskog nasipa, uključujući i mjesta gdje je probijen te da je u tijeku snimanje cijelog nasipa na potezu od Račinovaca do Stare Gradiške.

>> 'Ljudi nam nisu vjerovali. Sumnjali su da ćemo ispuniti obećanja'

Komentara 6

DO
dosaosam
15:15 15.05.2015.

Neistinit i bezvezni naslov,Kaj je novinar s tim štel reći, lagati.

8U
8uurtje
15:40 15.05.2015.

kako dase vrati kadste sfe pokrali

NV
novo vriijeme
15:45 15.05.2015.

Kako sporo, od 1600 kuća 1100 je obnovljeno novcem poreznh obveznika i donacijama građana više nego im je ikada itko dao. Uobičajno je da građani sami brinu o svojoj imovini, osiguraju kuće i usjeve, naravno da je poženo da imim i zajednica pomogne ali pomoć zajednice je dobrovoljna,

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije