Zbog poražavajuće demografske situacije Hrvatska morati useljavati stanovnike iz drugih zemalja čim se gospodarski oporavi, pa je apsurd to veći što danas olako pušta iz zemlje mlade i obrazovane. Nedavno je i ministar rada Mirando Mrsić kazao da će nam 2030. nedostajati 300.000 radnika, no iz kojih ćemo ih zemalja useljavati ne zna se pa nam se lako može dogoditi stihijsko doseljavanje imigranata.
Paze koga useljavaju
Projekcije pokazuju da će se kod nas do 2030. broj djece do 14 godina smanjiti za 197.570, a broj srednjoškolaca za 119.210. Prema kalkulacijama, za održivost mirovinskog sustava nedostaje nam 300.000 radnika, no demograf dr. Stjepan Šterc kaže da se ne zna na koje se to radnike misli.
– Nemamo koncepciju selektivnog useljavanja, za razliku od zapadnih zemalja u EU koje vode selektivnu imigracijsku politiku i omogućavaju useljavanje visokokvalificiranih ili radnika koji im nedostaju. Ne dopuštaju useljavanje svima jer useljenici, da bi dobili prebivalište, moraju imati riješen radni odnos i stan te tako prikriveno kontroliraju tko će im doći. Mi nismo ni Austrija, ni Njemačka, ni Švicarska, pa pretpostavljam da će nam useljenici dolaziti iz okruženja, BiH, Srbije, Kosova, Rumunjske, Bugarske... Sada nije realno da će se kod nas useljavati stanovnici iz Kine i Afrike, ali možda će biti u sljedećem desetljeću. Imigranti iz Afrike nisu još shvatili da je lakše ući u RH nego u Italiju – kaže Šterc, dodajući da bismo prvo trebali vratiti naše iseljenike.
Demograf prof. dr. Anđelko Akrap smatra da je upitno ima li Hrvatska integracijske sposobnosti i za 100.000 useljenika, a kamoli za 300.000, jer nemamo ni stanove za njih, a neće ljudi spavati u šatorima.
– Pretpostavljamo da će se Hrvatska gospodarski razvijati i da ćemo imati veće stope rasta, a koje radnike ćemo uvoziti ovisi o djelatnostima koje ćemo razvijati. Neće nam masovno trebati imigranti, nego nam treba selektivna imigracijska politika koju provode sve razvijenije zemlje, koje dopuštaju priljev njima potrebnih kadrova. Najrazvijenije zemlje u EU nastoje održavati visoku stopu nezaposlenosti u nerazvijenima jer im to koristi za uvoz visokoobrazovanog kadra, a što se smatra prikrivenom pljačkom na štetu nerazvijenih. Visokopozicionirani Nijemac mi je rekao da Njemačka prikrivenom politikom dopušta useljavanje onih koji se najbrže integriraju, a drži se da su to Slaveni.
Predrasude o dijaspori
I Amerikanci su krajem 19. i početkom 20. st. imali diskriminacijsku imigracijsku politiku, preferirajući sjeverne europske narode. Na pitanje tko će se kod nas useljavati od 2021. pa nadalje, prof. Akrap ističe:
– Razumna imigracijska politika učinit će sve da prvo računa na one kod kojih su troškovi integracije najmanji, a mi imamo golem potencijal u našoj dijaspori, prema kojoj imamo negativnu predodžbu i predrasude. Političke elite nisu svjesne da bismo imali demografsku katastrofu bez dijaspore, bez ljudi koji su došli iz BiH, no BiH se demografski ispraznila. Od 80-ih se iselilo nekoliko stotina tisuća naših ljudi iz zemlje. Trebali bismo prvo vratiti treći naraštaj naših iseljenika jer za njih nemamo troškova integracije. Svojedobno je ministar Dragan Primorac uz propagandu uspio vratiti nezanemariv broj naših znanstvenika, 40, 50 profesora etabliranih vani, a danas predaju na našim fakultetima, što znači da se i naše mlađe iseljenike s nižim obrazovanjem može vratiti uz dugogodišnju aktivnu politiku prema dijaspori. Srbija ima lošu demografsku sliku, pa se ne može očekivati znatan priljev useljenika iz te zemlje, a premda će se stanovništvo iz BiH i dalje doseljavati, to će biti znatno manje brojke. Može se očekivati nešto više useljenika iz Kosova i Albanije te Makedonije iako će i njih privlačiti veće nadnice prema zapadu. Realno je i očekivati pritisak doseljenika iz Afrike, osobito južne, koja je slična europskoj katoličkoj kulturi – kaže Akrap.
>> Europa se buni: Šaljite nam samo obrazovane radnike
>> Doseljenici su u Zagrebu uvijek krivi za probleme
kaj je danas prvi april? preko 500 000 nezaposlenih i mi bumo uvozili radnike?