Koliko bi imigranata trebala primiti Hrvatska u procesu relokacije iz Grčke, na čemu inzistira Europska komisija? Preseljenje imigranata i raspodjela po državama EU, kao i povećanje kapaciteta u svim državama, nalazi se u nacrtu zaključaka sastanka Vijeća EU koji posjedujemo, a koji počinje sutra u Bruxellesu i na kojem će biti i hrvatski premijer Tihomir Orešković.
Očekuje se žestoka rasprava
Iz diplomatskih izvora više država doznaje se kako se njihovi čelnici pripremaju za žestoku raspravu. Koliko je situacija kaotična, najbolje govore podaci da se zapravo i ne zna koliko bi imigranata Hrvatska morala primiti. Hrvatski izvori tvrde da se vode odlukom Vijeća EU od 22. rujna 2015. po kojoj Hrvatska treba primiti 568 izbjeglica, od toga 134 iz Italije i 434 iz Grčke. Kamo će ih se smjestiti, nije precizirano jer prijedlog operativnog plana nikada nije došao na sjednicu Vlade. Jedna od lokacija bio bi hotel Porin, kamo se može smjestiti 600 izbjeglica. No izvori iz Komisije kažu pak kako je broj rastao te kako se hrvatska Vlada obvezala prihvatiti 747 ljudi iz paketa od 40 tisuća migranata iz Italije i Grčke, 400 migranata iz zemalja članica te još 1064 iz paketa Grčka, Italija i Mađarska, što je 2211 ljudi.
Turska kao imperativ
U međuvremenu, broj imigranata je porastao, a dio država EU odbija i pomisliti da bi pristali na kvote. Usto, relokacija je do dala patetične rezultate – od 160 tisuća razmješteno je tek oko 600 ljudi.
Uz preseljenje, u nacrtima zaključaka nastavlja se inzistirati na dogovoru s Turskom, ali se upozorava i da ovakva situacija predstavlja rizik od otvaranja novih ruta te da će se obračunati s krijumčarima ljudi.
Prelazak nekoliko stotina izbjeglica iz logora Idomeni preko grčko-makedonske granice pokrenuo je letak na arapskom s uputama kako prijeći granicu prema Makedoniji i u kojima se izbjeglice pozivaju da to i učine. Letak, koji se pojavio i na društvenim mrežama potpisan je s “Komando Norbert Blüm”, prema bivšem njemačkom ministru rada i socijalne skrbi koji je nekoliko posljednjih dana proveo među izbjeglicama na sjeveru Grčke, no on odbacuje povezanost s letkom.
Slično je bilo prošle godine kad je val pokrenula poruka “Dublinski ugovor nećemo primjenjivati na sirijske državljane”, koju su si međusobno tvitali djelatnici njemačkog ureda za migracije 25. kolovoza. Ta je poruka stigla do organizacije “Pro Asyl”, a poruka se ubrzo proširila do izbjeglica u turskim kampovima i krenuo je stampedo prema Europi.
>> Kovačeva zamjenica: U pitanju je budućnost Europe ako se izbjeglička kriza ne riješi
ne moramo mi ništa, baš kao Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska