Postala predsjednica ili ne, a na njezinoj su strani podjednako velike šanse, ako ne i veće od Josipovićevih, Kolinda Grabar-Kitarović svakako je najznačajnija osoba na desnom centru koja će obilježiti 2015. godinu. Pobijedi li na izborima, Hrvatska će prvi put dobiti ženu predsjednicu, a HDZ će dati predsjednika prvi put nakon smrti Franje Tuđmana. Uspije li osvojiti Pantovčak, od nje se očekuje da ostvari ono što u kampanji neprestano govori. A to je da neće biti fikus nego snažan korektiv Vladi (lupat će šakom o stol).
To joj neće biti problem ako će u Vladi nastaviti sjediti Zoran Milanović, no osvoji li HDZ s koalicijskim partnerima parlamentarne izbore – mogla bi se ugristi za jezik. Grabar-Kitarović obećava i gospodarski oporavak, pa se tim više očekuje da bude snažan "nadzornik" koji će Vladu upozoravati na potrebu provođenja gospodarskih reformi.
Strateška pogreška
Izgubi li Grabar-Kitarović izbore, ona neće nestati s hrvatske političke scene. U NATO-u, gdje koristi neplaćeni dopust, mandat joj traje do srpnja. Moguće je da ima izlaznu strategiju i da joj se smiješi još neka međunarodna funkcija s obzirom na njezine veze i ugled u diplomaciji. S druge strane, vjerojatno joj je i HDZ osigurao "padobran" u slučaju gubitka izbora, pa bi za nju sigurno bilo mjesta i u eventualnoj budućoj HDZ-ovoj vladi.
Iduća godina, koncem koje će se održati parlamentarni izbori, bit će godina istine za šeficu ORaH-a Mirelu Holy. Zadnjih mjeseci popularnost njezine stranke stagnira ili blago pada, ali i dalje je riječ o više nego respektabilnih 15 do 17 posto podrške birača. Čak i da se rejting ORaH-a još malo tijekom 2015. godine istopi – to će svejedno biti dovoljno za osvajanje 15-ak saborskih mandata, a to je kapital koji može odlučiti tko će sastaviti iduću vladu. Zapravo, SDP i Zoran Milanović na vlasti mogu ostati samo ako sami ostvare solidan rezultat i ako Holy u Sabor uvede svojih petnaestak zastupnika. U svakom drugom slučaju Milanovićeve šanse za još jedan mandat na čelu Vlade bit će tek u sferi teoretskih. Mnogi politički analitičari posljednjih dana upozoravaju da je Mirela Holy učinila veliku stratešku pogrešku jer ORaH nije imao svog predsjedničkog kandidata, što je, smatraju, širom otvorilo prostor kandidatu Živog zida Ivanu Sinčiću. Po toj teoriji, Sinčić je tako dobio priliku da pokupi glasove razočaranih birača koje bi, tvrde, inače osvojio kandidat ORaH-a ili Mirela Holy osobno.
Sinčić, Kapović, Petrov...
Međutim, treba napomenuti da je Holy svjesno odabrala strategiju da se ORaH ne natječe na predsjedničkim izborima jer je snažno odlučila poduprijeti predsjedničku kandidaturu Ive Josipovića. Njezina strategija vrlo je jasna – cilj je osvojiti što je više moguće glasova na parlamentarnim izborima, a to znači da će napraviti i plan kako Sinčiću preoteti glasove ako bude potrebno. Političku scenu u 2015. obilježit će i Ivan Sinčić jer je već najavio da će izaći na parlamentarne izbore i pokušati "unovčiti" 300 tisuća glasova koje je dobio na predsjedničkim izborima. No, da bi to ostvario, Sinčiću će trebati puno veći i ozbiljniji tim jer parlamentarni su izbori u logističkom smislu formula 1 za predsjedničke izbore koje možete odraditi i s timom od samo pedesetak ljudi. Osim toga, Sinčić će u kampanji morati proširiti krug tema na kojima temelji program. Također, tada neće moći izbjegavati jasne odgovore na svjetonazorska pitanja. Za eventualni uspjeh na parlamentarnim izborima Sinčić će morati očuvati koheziju unutar svog pokreta/političke stranke jer smo dojma da se radi o vrlo heterogenoj skupini, baš kao što su bili i njegovi birači na predsjedničkim izborima. A uskoro bi mogao dobiti i opasnog konkurenta koji će se također obraćati obespravljenima i građanima općenito razočaranim u "stare politike" i politički establišment. Riječ je o profesoru sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mati Kapoviću koji sa svojom Radničkom frontom pod egidom "protiv kapitala, establišmenta i sistema" najavljuje izlazak na parlamentarne izbore 2015. Kapović ne isključuje ni revoluciju kao sredstvo za postizanje cilja.
Konkurenciju tim mladim ljudima pravit će i metkovski gradonačelnik Božo Petrov koji je također najavio izlazak na parlamentarne izbore. Zato će 2015. biti godina odluke za njegovu buduću političku karijeru – hoće li ostati samo uspješni šef maloga grada na jugu Hrvatske ili ima snagu da postane značajni igrač u nacionalnoj politici. Prednost mu je što se, za razliku od Sinčića i Kapovića, već dokazao kao "drukčiji" uspješno sređujući metkovske financijske dubioze. Taj drukčiji način vođenja grada priskrbio mu je popularnost među građanima Hrvatske, no uz toliko najavljenih novih igrača na sceni, potrebna mu je jasna strategija kojom će birače "natjerati" da glas daju baš njemu.
Elita iz Bruxellesa
Godina 2015. bit će godina istine i za Sandru Švaljek, zamjenicu gradonačelnika Zagreba. Političke ambicije već je dokazala, trenutačno uživa podršku političkih partnera, a dođe li do prijevremenih izbora, Švaljek bi mogla biti nositeljica liste "bandićevaca". Predstojeće razdoblje treba iskoristiti za svojevrsnu predizbornu kampanju u kojoj treba dokazati da ima snage voditi metropolu, iako bi joj odani Bandićevi birači mogli zamjeriti manjak empatije prema socijali i ugroženim građanima, koju ona kao štreberski ekonomist koji vidi samo matematiku zasad nije pokazala.
Kad je o novim uzdanicama HDZ-a riječ, čini se da Bruxelles funkcionira kao svojevrsni laboratorij u koji neka osoba iz HDZ-a uđe, provede neko vrijeme i izlazi osnažena i spremna da preuzme visoke dužnosti u Hrvatskoj. To se ne događa samo s Kolindom Grabar-Kitarović nego i s HDZ-ovim europarlamentarcima, što se u 2014. vidjelo na primjeru Andreja Plenkovića. On je, primjerice, na slučaju rezolucije EP-a protiv Vojislava Šešelja, prestiž unutar HDZ-a i hrvatske političke scene počeo graditi kroz Bruxelles. HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić mogla bi se u 2015. po istom principu etablirati kroz Bruxelles i postati spremna da u mogućoj novoj HDZ-ovoj vladi preuzme neku od važnijih ministarskih fotelja vezanih uz financije, regionalni razvoj ili fondove EU. I proteklih godina Maletić je postala oporbeni glas koji se čuje i čije se mišljenje traži kad se razgovara o fondovima EU u Hrvatskoj, no 2015. mogla bi biti godina u kojoj se još više nameće.
>>U Zagrebu ne vlada kaos i nisam pomišljala na to da dam ostavku
>>Ne posvađaju li se, Sinčićevi ljudi mogu ugroziti i ORaH Mirele Holy
>>Hrvatskoj treba liderica koja je snažna i odlučna, a ne tek fikus
Fotelje, fotelje.... To je bitno u ovoj državi, jer dobiješ plaću 20 tisuća kuna, auto, šofera, ogromne ovlasti i sve to bez ikakve odgovornosti. Koliko se već ministara izmjenilo u ovih 7 godina recesije a nitko nikad nije kazneno odgovarao za svoju nesposobnost i štetu koju su direktno ili indirektno nanjeli Hrvatskoj. Samo obećanja iliti kruha i igara... to je ono što u ovoj propaloj balkanskoj državici pali.