Za malo više od mjesec dana, 28. rujna, bit će godina otkako je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave preuzela Ingrid Antičević-Marinović. Među svoje uspjehe ubrojit će raspisivanje više od 240 natječaja za nove suce, otvaranje trgovačkih sudova u Zadru, Šibeniku i Sisku, sudova koji su pet godina imali samo predsjednike ali ne i zgrade i suce. Zatim i pripremu niza zakonskih prijedloga koji će rasteretiti sudove ili suđenja učiniti bržim i efikasnijim. U posljednje vrijeme ministrica je na meti novinskih kritičara zbog slučaja Lora, odnosno zato što je za predsjednika splitskog suda imenovala ponovo Igora Benzona.
Ima li najava da bi Haaški sud preuzeo suđenje optuženima za zločine u Lori, nakon skandala u suđenju?
- Nema takvih naznaka. Hrvatsko je pravosuđe u cjelini, već su mnogi govorili, sposobno suditi i najteže zločine. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja je bila žrtva agresije, a sposobna je suočiti se i s takvim iskustvima.
Bez obzira na sve prigovore koji su išli na račun suca Lozine?
- Ne mogu govoriti o radu pojedinog suca u suđenju. Međutim, u ovom predmetu Ministarstvo je preko predsjednika suda upozorilo da pozivi koji se preko Ministarstva šalju za svjedoke izvan Hrvatske moraju stići na vrijeme kako bi i svjedoci bili na vrijeme obaviješteni, a ne samo sedam dana prije ročišta. Novi pozivi došli su nakon toga na vrijeme.
Razrješenja zbog nezakonitosti
Jeste li istražili što se dogodilo u sukobu predsjednika Županijskog suda u Sisku Danka Kovača s novinarima zbog njegove odluke da prethodni postupak u slučaju jednog ratnog zločina bude tajan?
- Ministar može u određenim slučajevima razriješiti predsjednika suda, ali samo kad je riječ o nezakonitostima koje počini u obavljanju poslova sudske uprave, no on i tada ostaje sudac. Kad on postupa kao sudac, ministarstvo nema ingerencija. Ipak, tražili smo izvješće i proslijedili ga Vrhovnom sudu. Ne podudaraju se naime činjenice iz novinskih napisa i izvješća suca Kovača. Suci često ne odlučuju samo između dobra i zla nego moraju odlučiti i između dvije vrijednosti, u ovom slučaju između probitaka postupka te prava javnosti da bude upoznata s radom suda. Riječ je o odluci između dvije ustavne kategorije. No kako je novinar podnio kaznenu prijavu protiv suca, sve će se ispitati u zakonskom postupku, što znači da će prvo o osnovanosti prijave odlučivati nadležni državni odvjetnik.
Kad će biti izmijenjen Zakon o parničnom postupku, za koji mnogi tvrde da omogućuje obijesno parničenje?
- Prijedlog je pripremljen i najesen ide u Sabor. Taj zakon osigurat će znatno veću disciplinu stranaka i onemogućit će svako odugovlačenje postupka. Predviđena je zabrana iznošenja novota u žalbenom postupku, što je do sada bilo pravilo i uglavnom dovodilo do ukidanja odluka i novog postupka i tako gotovo unedogled. Sucu će to omogućiti da bude gospodar postupka ne ometajući slododnu dispoziciju stranka.
Jedan je od najvećih problema dostava poziva i pronalaženje pravih adresa stranaka.
- Bitno je pooštreno postupanje prema strankama koje izmijene adresu a ne obavijeste o tome sud. Osim toga, tužitelj će biti dužan već na pripremnom ročištu predložiti sve dokaze na kojima temelji tužbu, a tuženik sve one kojima je osporava. Novčane kazne kojima se stranke discipliniraju bit će jako povišene, do 10 tisuća kuna, za pravne osobe do 50 tisuća. Vjerujem da će brzina parnica dovesti i do toga da se mnogim dužnicima više neće isplatiti odlazak na sud. Dosad je bilo gotovo uvriježeno da dužnici postupaju po devizi "neću platiti, tuži me".
Predmet se sucu oduzima samo iznimno
Hoćete li na kraju uvesti prekovremeni rad sudaca ili ne?
- Prikupili smo mišljenja sa sudova i većina prihvaća plan, ali imaju primjedbe. Po završetku godišnjih odmora sastat ću se s predsjednicima sudova da se dogovorimo kako riješiti zaostatke te o tom planu. Velika je odgovornost na predsjednicima sudova da vode brigu o brzini rješavanja predmeta i već je njihova pojačana kontrola poboljšala rezultate, a val zastara je zaustavljen.
U slučaju suđenja za zločine u Lori postavljalo se i pitanje načina na koji se pojedini predmeti dodjeljuju sucima. Može li se predmet jednom dodijeljen sucu oduzeti?
- Prema sudskom poslovniku, predmete raspoređuju predsjednici odjela, i to po abecednom redu sudaca u sudu, vodeći pri tome računa o ravnomjernosti podjele predmeta tijekom godine, te o vrsti i složenosti predmeta. Kad je predmet već dodijeljen u rad sucu, samo u iznimnim slučajevima može mu biti oduzet, i to ako je sudac objektivno spriječen postupati, zbog izuzeća, zbog izbivanja s rada, zatim zbog posebne opterećenosti predmetima ili zbog drugih opravdanih razloga, kad je to potrebno radi zakonitog i djelotvornog rada suda i zaštite prava stranaka na suđenje bez neosnovanog odgađanja. O tome donosi odluku osoba koja je dodijelila sucu predmet, predsjednik suda ili predsjednik pojedinog odjela.
Europska udruga sudaca, s kojom surađuje naša Udruga, prigovarala je zbog položaja pravosuđa, odnosno zbog odredbe po kojoj ministar bira predsjednike sudova.
- Poslala sam nedavno pismo Europskoj udruzi, koja je pisala Vladi i predsjedniku Mesiću. Neke su njihove primjedbe dobre, a ima i onih koje smatram potpuno neosnovanim. Izvještavam ih o današnjem stanju i o onome što je tome prethodilo. Imenovanje sudaca od strane DSV-a ocijenjeno je jako dobrim, dok imenovanje predsjednika sudova od strane ministra ne smatraju dobrim rješenjem. Međutim, u većini europskih zemalja izvršna vlast, pa i zakonodavna, na ovaj ili onaj način sudjeluje u imenovanju ne samo predsjednika sudova nego i sudaca. DSV je i ranije imenovao suce, no kako je to ustanovio Ustavni sud, DSV je tada djelovao protivno cilju i svrsi zbog kojih je ustanovljen. Mnogi su suci ostajali bez posla bez riječi objašnjenja. Nije mi poznato da je Europska udruga sudaca na bilo koji način digla svoj glas kad se provodila čistka u pravosuđu, dok je to tada učinio Medel, također europska udruga koja okuplja suce i državne odvjetnike. Američka odvjetnička komora Aba-Ceeli ispitivala je stanje u našem pravosuđu na 30 faktora i njihova je ocjena povoljnija, iako imaju primjedbi u pogledu efikasnosti i provedbe zakona. Za neovisnost pravosuđa nije važno samo tko suce imenuje, a danas to vrlo savjesno radi DSV u novom sastavu, nego i čitav niz drugih faktora, a možda je najvažnija opća društvena klima o mjestu i ulozi pravosuđa u društvu.
Razgovarala Silvana Perica
