Zbog sve većeg iseljavanja stanovništva, prema procjenama njih oko 40.000 godišnje, Hrvatska se sve više suočava s problemom nedostatka radne snage – od onih u ICT-u, zdravstvu i medicini do metalske i građevinske industrije. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje ima oko 217 tisuća nezaposlenih osoba. A ne poduzimaju se nikakve mjere da se uskladi ponuda i potražnja radnika, uvažavajući činjenicu da će odljeva stanovništva biti i dalje. Mađarsku je od 2008. godine napustilo 400 tisuća ljudi, a ovih je dana Orbanova vlada, koja je inače nesklona strancima, predložila mjeru o uvozu ‘gostujućih radnika’. Trebaju ih najviše u turizmu i građevini.
Slab pad nezaposlenosti
Poljska je to već uvela, pa ima oko milijun gostujućih radnika iz Ukrajine. Nedostatak radne snage u zemljama srednje Europe noviji je trend, dok se zapadna Europa s njima suočava još od 2. svjetskog rata.
Prema procjenama, Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika, od čega samo Njemačka 500 tisuća radnika godišnje. I dok se u srednjoj Europi neke zemlje bore s nedostatkom radne snage zbog iseljavanja, drugima je dodatni problem jak gospodarski rast zbog čega traže radnike u svim industrijama. Poput, primjerice, u Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj i baltičkim zemaljama. Češka treba oko 150 tisuća radnika, Poljska 72 tisuće, a baltičke zemlje po desetak tisuća. Slovačka ima jaku autoindustriju i u tom sektoru traži najviše zaposlenika. I dok je u Češkoj stopa nezaposlenosti pala na samo 4,1 posto u lipnju, a u Poljskoj na 6,2 posto, kod nas je ta stopa 13,2 posto. A osim što nema većeg pada nezaposlenosti, uz iseljavanje ključan je problem neusklađenosti ponude i potražnje.
Uvozne kvote nisu rješenje
– Dugoročno, problem možemo riješiti boljom promocijom zanimanja u školama i provođenjem obrazovnog programa koji ima više smisla i veze s realnim životom te dubokom revizijom evidencije nezaposlenih koja, po meni, nije realna. Kratkoročno, morat ćemo povećati plaće i osigurati radne uvjete na razinu bližu onoj zemalja koje nam kadrove uzimaju – kaže Saša Jurković, direktor tvrtke Posao.hr.
– Dok god postoji tržište koje će moći ponuditi bolja primanja i bolje uvjete rada, a naše im tržište ne nudi nikakav drugi benefit ili dugoročnu perspektivu, radna snaga će odlaziti van – zaključuje Aleksandar Zemunić, član uprave tvrtke Selectio.
Statistike pokazuju da je najviše zahtjeva za uvoz radne snage u Hrvatskoj vezano uz brodogradnju i sektor građevine. U svibnju je kvota od 500 radnih dozvola za strane građevinarce razgrabljena u dva dana. Sveukupno je ove godine odobreno 3000 dozvola, no iako je to gotovo dvostruko više nego lani, stručnjaci tvrde da to nije dugoročno rješenje.
>> Većina ispitanika (44%) vidi problem u visini plaće
Ovdje u Njemackoj sve vise je iseljenika upravo iz HR,Poljske i Madarske. Price su iste. Komunisticka Nomenkaltura sad pod okriljem Demokracije drma sve za svoj narastaj. Jad, Jad.