Idućih osam godina kontrola i provedba svih izbora bit će u rukama petero političara i troje sudaca Vrhovnog suda.
Zbog isteka mandata bira se novi sastav Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Na čelu će mu i dalje biti predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin jer to propisuje zakon. Vladajući SDP predlaže da u DIP-u bude Vesna Fabijančić-Križanić (zastupnica SDP-a koja je navodno već zatražila zamrzavanje mandata i formalno ispisivanje iz stranke) te tajnik Sabora Slaven Hojski.
Oporbeni HDZ predložio je Anu Lovrin, bivšu ministricu pravosuđa i HDZ-ovu saborsku zastupnicu, Emila Tomljanovića, HDZ-ova zastupnika u prošlom mandatu Sabora, te Josipa Vreska, bivšeg HSS-ova zastupnika te člana DIP-a iz aktualnog sastava.
Izbor već u petak
Kao stalno tijelo DIP je osnovan 2007. godine. Ima devet članova: predsjednika koji je po funkciji predsjednik Vrhovnog suda, dva potpredsjednika – suca Vrhovnog suda (bira ih Vrhovni sud), još dva potpredsjednika od kojih po jednog predlaže vlast, a drugog opozicija, te četiri člana DIP-a, dva po izboru vladajućih, a dva oporbe.
Budući da 9. ožujka istječe mandat članovima DIP-a koje bira Sabor (osim Janji Horvat Drobnjak koja je imenovana naknadno), saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove u srijedu će predložiti nove članove DIP-a, a na dnevnom redu sjednice njihov bi izbor mogao biti već u petak.
Upozoravajući na važnost DIP-a, osobito nakon što su dobili ovlast nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, GONG ozbiljno prigovara proceduri izbora članova DIP-a. Smatraju nedopustivim da se izbor obavlja daleko od očiju javnosti te predlažu da kandidati, slično kao i za Ustavni sud, prođu proceduru javnog saslušanja ili razgovora pred matičnim saborskim odborom.
Predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Šime Lučin odgovara kako prigovori da je trebalo objaviti javni poziv kandidatima za DIP i provoditi saslušanja nemaju smisla. Prvo, kaže, jer takvo što ne propisuje Zakon o DIP-u.
Za suce nema logike?
– Uostalom, kakvog bi imalo smisla objavljivati javni poziv ako po zakonu kandidate predlažu političke stranke, jednaki broj vladajuće i oporba – kaže Lučin. Dodaje i kako je jednako nesvrsishodno obavljati razgovore i predstavljati kandidate za članove DIP-a koji su ionako poznati po svom političkom i javnom djelovanju.
– Takvi se razgovori mogu organizirati, ali bi to bila najobičnija farsa – zaključuje Lučin.
No, Lučin kaže i to kako je došlo vrijeme da se analiziraju svi učinci postojećeg Zakona o DIP-u i pripreme njegove promjene. Na pitanje što on smatra da bi trebalo izmijeniti, šef saborskog Odbora za izbor i imenovanja odgovara da u DIP-u ne bi trebali biti suci Vrhovnog suda.
– Nema baš nikakve logike da suci Vrhovnog suda budu članovi DIP-a. Mislim da bi bilo daleko bolje kada bi umjesto njih tri člana DIP-a dolazila iz nevladinih organizacija – smatra Lučin.
>>Za kaos s predizbornim anketama krivi su DIP i mediji, a ne agencije
>>'DIP mijenja pravila i otežava promatranje samo tri radna dana prije izbora'
Zar je moguće da možeš postati sudac najviših sudova bez da si bio sudac u nižim sudovima (prethodno znanje, vještina i iskustvo)?