Hoćemo li dogodine u hotelima, wellness-centrima, restoranima... “peglati” tzv. klimanicu, karticu već nazvanu po ministru turizma, a zapravo vaučer kojim bi poslodavci radnicima subvencionirali dio turističkih troškova? Ideja je potekla iz Ministarstva turizma, a cilj je potaknuti putovanja hrvatskih građana prije svega na kontinentu, a na Jadranu samo izvan sezone.
Preuzimanje od Mađara
Model poticanja domaćeg turizma, koji se zasad čini najrealnijim, preuzeo bi se od Mađara, koji su zahvaljujući vaučerima, tzv. Szep kartici, broj noćenja domaćih turista od 2010. do 2015. povećali gotovo 30 posto. Hrvatski model, kojem tek predstoji ozbiljnije definiranje, odnosio bi se isključivo na turističku potrošnju, a subvenciju za putovanja isplaćivali bi poslodavci. Zauzvrat bi dobili manju stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose. Načelna ideja, prema kojoj bi vaučeri pojeftinili turističku aktivnost naših građana od 10 do 30 posto, osim s Ministarstvom financija, usuglasit će se i s predstavnicima poslodavaca i sindikata, napominju u Ministarstvu turizma.
Pri tome, ističu, nije riječ o uvođenju diskriminirajućih dvostrukih cijena, za strance i domaće, odnosno o sniženjima za hrvatske goste. Prema modelu koji se razmatra, domaći bi turisti, naime, iz vlastitog džepa platili 25-30 posto manje za smještaj ili 10 posto manje u restoranu, a s vaučera bi se skidala razlika u cijeni. U Ministarstvu podjednako važnim drže povećanje broja domaćih putovanja i ekonomsko oživljavanje unutrašnjosti zemlje te produljenje sezone.
Nisu Mađari otkrili toplu vodu kada su stimulirali građane da troše, Nijemci i Francuzi dijelili su novac za kupnju automobila, gotovo svuda dijele se stambene subvencije za mlade ili kupnju ekoloških proizvoda, a dosta se priča i o masovnoj podjeli novca.
Ekonomist Ljubo Jurčić također je detaljno razradio podjelu vaučera, ali umirovljenicima. Jurčić kaže da Hrvatska nema problema s punjenjem kapaciteta u vrijeme sezone, ali loše je što sezona završava u rujnu. Njegova je ideja da se umirovljenicima daruje milijarda kuna godišnje tako što bi svaki od njih dobio vaučer od 1000 kuna, uz uvjet da najmanje pet dana provedu u nekome od hrvatskih hotela. Novac bi se osiguravao u mirovinskom fondu, odnosno proračunu, a Jurčićevo je uvjerenje da bi se investicija isplatila jer bi 30-ak tisuća sezonskih radnika dobilo stalni posao, a povećala bi se i potrošnja.
Glavni oslonac Klimanova plana su poslodavci, odnosno tvrtke koje bi radnicima davale određenu svotu novca za odmor, što bi im država priznavala kao porezni trošak. Kliman bi zapravo podebljao i vratio u život socijalistički regres za odmor. Regres je i sada porezno priznati trošak poslodavca do određenog iznosa, no neovisno o tome mnoge su ga tvrtke prestale isplaćivati. Procjenjuje se da hrvatski radnici za regres ne dobiju više od 400 milijuna kuna godišnje – najčešće je to 400 kuna po radniku. Ni moćni mađarski premijer Orban nije uspio natjerati sve tvrtke u Mađarskoj da subvencioniraju radnike. Popularnu Szep karticu, bankarsku karticu koja izgleda kao i svaka druga prepaid kartica, upotrebljavalo je oko 28 posto zaposlenih, no kartice su nedavno pale na sudu EU jer su se izdavale samo preko domaćih banaka. Većinu novca mađarski su turisti mogli trošiti u hotelima, restoranima, muzejima, koncertima, a samo se manji dio gotovine mogao dići jednokratno za zdravstvene usluge ili na početku školske godine. Mađarska ima velikih problema s EU upravo zbog toga što ne poštuje pravila EU, pa kopiranje njihova modela nije najbolja preporuka.
Samo da nije potpora tvrtki
Olgica Spevec, bivša šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kaže da treba paziti da nas netko ne bi prijavio Europskoj komisiji. Objašnjava da bi se sredstva morala dodjeljivati korisnicima usluga, primjerice umirovljenicima, učenicima, a program bi trebalo osmisliti tako da ne preraste u potporu poduzetnika.
>>Kliman: Suludo je da je Dubrovnik zimi odsječen, dići ću taj problem na Vladu
daj ti izglasaj obavezni regres, uskrsnicu i 13u plaću i oslobodi me ove kartice.....