U Hrvatskoj 71,1% ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu platiti tjedan dana obiteljskog godišnjeg odmora. Neočekivani financijski izdatak ne može podmiriti 67,3% obitelji. U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2012. godine bio je svaki treći građanin, odnosno 32,3%. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je iznosila 20,5%, a usporedimo li se s podacima o stanju siromaštva u Europskoj uniji, na visokom smo petom mjestu. Među 28 zemalja članica EU prosječna je stopa rizika od siromaštva 17,2%. Najniža stopa bilježi se u Češkoj (9,6%) i Nizozemskoj (10,1%). Najviše stope rizika od siromaštva su u Grčkoj (23,1%), Rumunjskoj (22,6%), Španjolskoj (22,2%) i Bugarskoj (21,2%).
Neki su to od brojnih podataka nevesele hrvatske zbilje na kojoj se temelji Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.), dokumenta što ga je Vlada donijela u petak. Četiri su velike skupine građana najranjivije: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invalidnošću. Ako su pri tome i žene, pripadnici nacionalne ili neke druge manjine, povećava se i vjerojatnost višestruke diskriminacije.
Polovica radno sposobni
Ukupno 2,6% hrvatskog stanovništva ili 110.794 osobe (na dan 1. siječnja 2013.) prima pomoć za uzdržavanje koja je namijenjena osobama u najvećem riziku od siromaštva. Gotovo pola ih je radno sposobnih, a oko 35 posto su djeca. Najviše primatelja pomoći u odnosu na broj stanovnika županije imaju Šibensko-kninska (7,8%), Osječko-baranjska (5,0%) i Karlovačka županija (5%) pa su to županije s najvećim brojem osoba u riziku od siromaštva.
Mirovinu do 500 kuna prima 90.116 umirovljenika, dok ih 93.376 prima onu u iznosu do tisuću kuna. Osobe su to u najlošijoj materijalnoj poziciji pa su uglavnom korisnici sustava socijalne skrbi. Dio siromašnog stanovništva isključen je iz pristupa financijskim uslugama pa dio postaje žrtvama lihvarenja. Registrirano je 520.437 osoba s invalidnošću, što ukupno čini oko 12% stanovništva. Prema podacima djelatnika i volontera koji rade s beskućnicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000 beskućnika. Doplatak za djecu primalo je 2012. godine 395.771 dijete.
Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu - u dvije godine broj siromašne djece porastao je za oko 4000 ili 10%. Istraživanja pokazuju da djeca u Hrvatskoj sve više puše, piju i izloženija su nasilju nego u razvijenim zemljama Europske unije, a viši je i postotak porođaja kod adolescenata. Posebna kategorija građana koji su u riziku od socijalne isključenosti su dio hrvatskih branitelja i dio stradalnika ratnih zbivanja koji su suočeni s problemima poput siromaštva, invalidnosti, nezaposlenosti, bolesti, neriješenog stambenog pitanja, otežanih socijalnih kontakta i dr.
Rast broja obrazovanih
U posljednje vrijeme evidentiran je određeni broj branitelja u prihvatilištima koji zbog psihičkih problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, ne mogu ostvariti mnoga prava, nemaju potporu obitelji i slično. Strategija kao prioritetno područje u suzbijanju i sprečavanju siromaštva i socijalne isključenosti određuje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Slijede zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb; skrb o starijim osobama; regionalni pristup borbi protiv siromaštva; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost.
Među glavnim ciljevima od 2020. godine je broj siromašnih smanjiti za 150.000, povećati udio populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem za 35%, povećati stopu zaposlenosti na 59%. Dokument zastupa aktualnu europsku politiku i planira korištenje europskih fondova za realizaciju dijela aktivnosti.
Da mi nismo na području na kojem jesmo, Jadran, Slavonija itd bili bi najgora zemlja u EU. Ne mogu shvatiti kako to da smo toliko nesposobni za napraviti normalnu egzistenciju. Za to ne treba kriviti samo vlast već je krivaiva cijela nacija. Nitko nas ne sprečava da napravimo novi Apple ili Microsoft. No umjesto toga kod nas niču samo kafići, kladionice, otkup zlata i uvoz. Ako nam je to domet onda još jako odbro i živimo. Ako ne bude pomaka na tom planu bit ćemo najsiromašnija nacija u EU na vlastitu sramotu