Kako će se kroz 15-ak godina isplaćivati mirovine budući da je u Hrvatskoj od 1991. izumrlo 200.000 ljudi, govorili su gosti emisije Hrvatskog radija U mreži prvog – demografi Ivin Čipin s Ekonomskog fakulteta i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
– Prema Državnom zavodu za statistiku, lani je najvjerojatnije rođeno najmanje djece u povijesti Hrvatske. Demografe to ne iznenađuje jer takav trend postoji od osamostaljenja. Pet posto populacije izgubljeno je samo prirodnim padom, bez iseljavanja. Već smo u tako lošoj situaciji da će biti potrebne prilično jake populacijske mjere da dođemo na nulu, dok pozitivni demografski prirast djeluje kao utopija – rekao je Ivan Čipin. Posebno zabrinjava činjenica što se iseljavaju mladi u fertilnoj dobi, dok ostaju stariji.
Iako je trenutačni omjer zaposlenih i umirovljenika 1,14 prema 1, sustav je održiv, smatra Danijel Nestić.
– Radnici će morati raditi dulje, a mora se ozbiljno razmišljati i o imigracijskog politici – rekao je.
Ministar rada Mirando Mrsić nedavno je izjavio da je potrebno razvijati drugi i treći stup. Potonjim vladajući nisu zadovoljni zbog broja članova i neto imovine. U mirovinskom sustavu potrebno je povećati broj osiguranika, no i tu postoji limit zbog naših demografskih problema pa se ozbiljno razmišlja o imigracijskog politici – na koji način popuniti manjak radne snage, na koja zanimanja se to odnosi te kakve radnike i iz kojih zemalja će se uvoziti.
– Demografska politika je izrazito skupa, i ne zna se koliko bi ona mogla stajati jer njezinu izradu još nitko dosad nije zatražio. Potrebno je useliti 350.000 ljudi da bi stvari profunkcionirale i kombinirati mjere koje utječu na fertilitet te politike koje će se osloniti na uvoz radne snage. Te se politike moraju temeljiti na znanstvenim dokazima jer su vrlo skupe i ne smiju biti rezultat nečijih subjektivnih mišljenja. Tako se ne radi u razvijenim zemljama – rekao je Čipin.
Puštena je snimka izjave Zorana Anušića, višeg savjetnika Svjetske banke koji je uputio na neke paradokse.
"Mi lutamo otkad smo započeli mirovinsku reformu. Ne činimo ono što bismo trebali napraviti, a to su reforme u prvom stupu koje bi vezale mirovine na same doprinose. U Hrvatskoj je moguće dobiti mirovinu iz prvog stupa ako ti nije plaćen doprinos, dok to u drugom stupu po definiciji nije moguće. To je samo jedan od mnogih primjera", rekao je Anušić.
To je prokomentirao Danijel Nestić.
– Stvar je puno kompliciranija, to je pitanje ukupne fiskalne discipline. Takve su situacije moguće jer postoje poslodavci koji radniku uplaćuju neto plaću, ali ne i doprinose. Nisu radnici krivi zbog toga što poslodavac nije plaćao doprinose. Država treba penalizirati takvog poslodavca jer je dvojbeno da radnik snosi konzekvence umjesto poslodavca. I zbog toga je prvi stup socijalne sigurnosti, drugi je privatni stup, on je puno manji i ukupno manje utječe i to na manje mirovina – rekao je Nestić.
U emisiji je rečeno da je prije tri godine formirana radna skupina Ministarstva socijale i mladih te demografa, ali da su se sastali dva puta u dvije godine. Rečeno je i da je indikativna činjenica da država izdvaja nekoliko puta više novca za starije nego za djecu.
– Demografija nije glavni krivac, nego politika od '90. naovamo, a najkritičnije će biti 2030. – rekao je Čipin.
>> Hrvatska ima stanovnika koliko i 1953. godine
Čekajte, i u doba SFRJ rađala se djeca, isto je za njih sve trebalo ko danas ili su možda današnji mladi malo sebicni i previše očekuju, jer dok kupis stan i auto kakav želiš prođe vrijeme za djecu, ostaris i ako uspijes dobiti jedno dijete, super.