Otpravnica poslova i savjetnica u turskom veleposlanstvu u Zagrebu Gunay Babadogan Ertan stigla je u Hrvatsku prije godinu dana izravno iz turskog ministarstva vanjskih poslova. Preuzela je funkciju prvog čovjeka veleposlanstva nakon razrješenja dužnosti veleposlanika Ahmeta Tute. U razgovoru za Večernji list govori o migrantskoj krizi, ulasku turskih snaga u Siriju, propalom vojnom udaru u Ankari.
Predsjednik Erdogan je nedavno izjavio da EU nije ispunila obećanje o financijskoj pomoći od 3 milijarde eura za izbjeglice. Hoće li Turska, unatoč tome, i dalje poštivati svoj dio sporazuma o zaustavljanju migranata i izbjeglica?
Migracija je globalni problem, s globalnim posljedicama, i kao takva zahtijeva sveobuhvatan pristup. S obzirom na složenost i prekograničnu prirodu migracijske krize, međunarodna suradnja i solidarnost su nužni.
Što više sredstava prikupimo zajedničkim naporima pridonijet ćemo poboljšanju situacije u kojoj se nalazi sirijski narod. Mi pridajemo jednaku važnost isplati sredstava kao i njihovom dodjeljivanju. Suočeni smo s izvanrednom situacijom.
Ubrzano izvršavanje obveza potrebno je naročito u svrhu obrazovanja sirijske djece. Do sada je 467 milijuna eura od obećane 3+3 milijarde stiglo na turski teritorij. Ta sredstva su uglavnom prošla kroz nevladine organizacije i agencije UN-a.
Ukratko, Turska je preuzela sve svoje obveze. Sada očekujemo da EU ispuni svoja obećanja. EU se obvezala na liberalizaciju viznog režima za turske državljane, financijsku pomoć za Sirijce u Turskoj itd. Turska ne može nastaviti sama zaustavljati ilegalne migracije prema EU.
Zemlje na Balkanskoj ruti, uključujući Hrvatsku, strahuju od novog velikog vala izbjeglica koje bi krenule is Turske prema Europi Balkanskom rutom. Koliko je taj strah opravdan, imate li bilo kakve informacije vezano za ponovno otvaranje Balkanske rute?
S obzirom na odlučnu akciju Turske protiv ilegalnih migracija, prelasci preko Egejskog mora su se drastičo smanjili. Od prvog dana, Turska učinkovito provodi sporazum sklopljen s EU 18. ožujka. Suzbijanjem ilegalne migracije, uspjeli smo smanjiti gubitak ljudskih života na moru, a i poslali smo jasnu poruku krijumčarima migranata da više neće moći koristiti Egejsko more za svoje aktivnosti.
Izbjeglička kriza nažalost, još nije gotova. Međunarodna suradnja i solidarnost su neophodni kako bi se smanjio njen utjecaj. Sve dok ne uložimo zajedničke napore i ne podijelimo teret i odgovornost, negativne posljedice izbjegličke krize i dalje će se reflektirati, ne samo na regionalnoj, nego i na globalnoj razini.
Kako turska policija i snage sigurnosti zaustavljaju izbjeglice u prolasku Egejskim morem prema Grčkoj?
Uz primanje najvećeg broja Sirijaca, odlučno djelujemo u cilju zaustavljanja ilegalne migracije u Egejskom moru. Brojke svjedoče o uspjehu našeg djelovanja. Ove godine, prema najnovijim podacima, do sada smo u obalnim provincijama spriječili više od 50.000 migranata u ilegalnom pokušaju izlaska iz Turske.
U cijeloj zemlji, ta brojka prelazi 100.000. Još od neuspjelog pokušaja državnog udara 15. srpnja, turska obalna straža spasila je više od 3.000 ilegalnih migranata u Egeju. Ilegalne prelaske preko Egejskog mora sveli smo na dnevni prosjek.
Dok je u tijeku 2015, oko 800 ilegalnih migranata izgubilo život u Egejskom moru, od sporazuma s EU 18. ožujka, samo 7 ljudi izgubilo je život u turskim vodama. Sve u svemu, u posljednjih šest mjeseci, zahvaljujući našim naporima više od 500.000 ilegalnih migranata odvraćeni su od putovanja prema EU.
Predsjednik Erdogan predložio je EU i SAD-u izgradnju grada za izbjeglice na sjeveru Sirije. Turske su snage već ušle duboko u Siriju i očistile od ISIL-a više od tisuću kvadratnih metara. Hoće li taj dio Sirije biti alternativa za izbjeglice i migrante?
Operacija je bila brza i učinkovita. Do 4. rujna, očistili mo 98 km dug teritorij duž naših granica od Azaza do Jarablusa. Očistili smo preko 1.100 četvornih kilometara od DEASH-a.
Sada kada smo očistili naše granice od tih terorističkih elemenata, važno je da oslobođena područja ostanu " zona slobodna od terorista". To je upravo razlog zašto operacija treba biti sveobuhvatna. Vršimo pritisak na DEASH u suradnji s međunarodnom Koalicijom.
U tom smislu, ovaj dio Sirije može se promatrati kao alternativa s obzirom na činjenicu da Turska ima za cilj poboljšanje humanitarnih uvjeta na oslobođenim područjima, tako da Sirijci koji se žele vratiti u Siriju mogu živjeti u sigurnosti.
Koliko ima danas izbjeglica u Turskoj?
Turska slijedi politiku "otvorenih vrata" prema Sirijcima, u skladu s načelom zabrane protjerivanja. Ukupan broj Sirijaca u Turskoj je više od 2,7 milijuna. Tu je također oko 200.000 Iračana. Mi im osiguravamo smještaj, prehranu, medicinske, obrazovne i psiho-socijalne usluge.
Od 1 milijuna sirijske djece školske dobi u Turskoj, više od 500.000 djece nemaju mogućnost obrazovanja. Sirijcima je omogućeno da rade u Turskoj od siječnja 2016. godine. Potrošili smo više od 12 milijardi USD na Sirijce, a dobili međunarodnu pomoć od samo 512 milijuna USD.
Do kada će trajati operacije turskih snaga na teritoriju Sirije protiv ISIL-a i kurdskih snaga koje Ankara smatra teroristima?
Operacija Eufrat Štit je operacija protiv DEASH-a podržana od strane Koalicije. Njezin je glavni cilj osigurati napredak oporbenih snaga na terenu protiv DEASH-a i potisnuti DEASH elemente daleko od pozicija koje kontroliraju duž naših granica.
Uvijek smo pravovremeno reagirali na ove terorističke akcije do danas. Naš odgovor je bio baziran na ideji samoobrane kao što je navedeno u članku 51. UN Povelje . Mi ćemo i dalje ostvarivati svoje pravo zaštite naše nacionalne sigurnosti. Relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti (br. 1373, br. 2170, br. 2178) propisuju odgovornost zemalja u borbi protiv terorizma, posebno u borbi protiv DEASH-a.
Borba protiv DEASH-a, kao i potiskivanje DEASH-a i bilo koje druge terorističke organizacije s naših granica su uvijek bili prioritetno pitanje za Tursku. Turska aktivno sudjeluje u borbi Koalicije protiv DEASH-a od srpnja 2015.
Stoga, namjeravamo nastaviti našu potporu djelovanju sirijske oporbe do potpunog eliminiranja DEASH-a i drugih terorističkih elemenata s ovog teritorija.
Kako Turska gleda na napetu situaciju između Rusije i SAD-a? Vjerujete li da će doći do sukoba između dvije sile zbog Aleppa?
U tijeku su napori u cilju poboljšanja situacije u Aleppu i revitalizacije političkog procesa. Ali, jedna stvar je jasna: Nakon sto je Prestanak neprijateljstva (CoH) stupio na snagu u veljači, režim je postupno povećavao intenzitet svojih napada na oporbu i civile. To je dovelo do kolapsa CoH-a u svibnju. Režim se tada okrenuo opsadi najvećeg grada u Siriji: Aleppu.
Opsada Aleppa od strane režima i njegovih pristaša je posljednji primjer onoga čemu svjedočimo već šest godina u Siriji. 600.000 Sirijaca već žive pod opsadom u cijeloj zemlji. Sada ih je još preko 275.000 suočeno s istom tragedijom u Aleppu.
Naravno, mi podržavamo sve napore koji će olakšati situaciju Sirijcima. Stoga, smo pozdravili dogovor o prekidu vatre najavljen od strane SAD-a i Rusije 10. rujna. Doprinjeli smo naporima da ovaj dogovor stupi na snagu što je prije moguće.
Kršenja od strane režima stavljala su primirje na kušnju od prvog dana. Tijekom primirja humanitarna pomoć nije dostavljana zahvaljujući režimu. To je bila ključna komponenta dogovora. Režim je tada najavio njegovo okončanje i pokrenuo najžešće napade na Aleppo; to pokazuje da je režim u potrazi za vojnim rješenjem.
Posebno želimo potaknuti Rusiju da ostvari svoj utjecaj na režim da odmah zaustavi ove napade. Treba izvršiti pritisak na režim da se sjedne za pregovarački stol. Stoga potičemo obje strane da se fokusiraju na osiguranje političke tranzicije, što je jedini način.
Parametri za takvu tranziciju postavljeni su uz pomoć Geneva Communique i Rezolucije UN Vijeća sigurnosti 2254. Obje strane trebaju poduzeti mjere kako bi se postigao taj cilj. Alternativa je još više borbi i krvoprolića.
Kakva je situacija u Turskoj nakon pokušaja vojnog udara i strahuje li Turska i dalje od mogućih ponovnih pokušaja vojnih udara? Mnoge međunarodne organizacije osudile su Tursku zbog čistki nakon pokušaja državnog udara optužujući Ankaru za kršenja ljudskih prava?
15. srpnja 2016, FETO je izveo teroristički pokušaj pod vodstvom svojih vojnih pripadnika unutar oružane birokracije kako bi svrgnuli demokratski izabranu vlast Republike Turske. Ta osujećena teroristička akcija je najvažniji čin koji otkriva opasnost koju predstavlja FETO.
Situacija u Turskoj nakon pokušaja državnog udara je pod kontrolom, glavna okosnica pučista su zarobljeni i procesuiranja su započela. Poduzimamo sve potrebne mjere da bismo izbjegli slične događaje u budućnosti. Proglasili smo izvanredno stanje na temelju našeg ustava kako bismo uklonili ovu prijetnju, koja je usmjerena na samu opstojnost našeg naroda, kontinuiteta naše države i naših zajedničkih vrijednosti.
Iako su pokušaj vojnog udara vodili članovi FETO-a unutar oružanih snaga, postoji osnovana sumnja da su drugi članovi organizacije u državnoj birokraciji podržavali pokušaj na ovaj ili onaj način.
FETO koji stoji iza ovog pokušaja udara, ima prikrivene mreže ne samo u vojsci, nego i u nekoliko državnih organa. Ova teroristička organizacija infiltrirana je u državnim organima, kao i u nekoliko sektora, kako javnih tako i privatnih, kao što su zdravstvo, obrazovanje, poslovne aktivnosti itd.
Moralo se pribjeći proglašenju izvanrednog stanja radi iskorjenjivanja ove terorističke mreže u ovim strukturama brzo i učinkovito. Oni za koje se sumnja da su dio ove terorističke organizacije su pod istragom i bit će procesuirani ako to bude potrebno.
Uz procesuiranja vezana uz FETO koja su u tijeku sada se poduzimaju mjere protiv svih onih koji su uključeni u pokušaj državnog udara, tako da se svi odgovorni dovedu brzo pred lice pravde. Nema razloga ni najmanjoj sumnji da se postupak provodi s punim poštivanjem temeljnih prava i sloboda te vladavine prava, kao što je propisano zakonom. Svi pravni lijekovi su dostupni.
Turska je među osnivačima Vijeća Europe koje podrazumijeva najviše univerzalne standarde u pogledu ljudskih prava, vladavine prava i demokracije. Turski pravosudni sustav funkcionira s punim poštivanjem, između ostalog, obveza koje proizlaze iz UN konvencija o ljudskim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i njegova Suda. Stoga, u ovom procesu, velika će se pozornost i dalje pridavati podržavanju naše demokracije i temeljnih prava naših građana uz vladavinu prava, kao i uvijek.
Predsjednik Erdogan je nedavno posjetio Hrvatsku, za vrijeme njegove posjete osim o jačanju političkih odnosa između dviju zemalja, dogovoreno je i jačanje gospodarskih odnosa. Da li je nešto od toga realizirano do danas i kako gledate na političke i gospodarske odnose između Turske i Hrvatske?
Turska i Hrvatska imaju odlične političke odnose. Mi dijelimo istu viziju za stabilnost i prosperitet regije. Također je u našem zajedničkom interesu napredovanje Bosne i Hercegovine ka euro-atlantskim integracijama. Cijenimo napore Hrvatske da uvjeri euroatlantske institucije da zauzmu novi pristup prema članstvu BiH.
Nedavno, na marginama UNGA, ministri vanjskih poslova Turske, BiH i Hrvatske susreli su se u okviru Trilateralnog Savjetodavnog Mehanizma. To je bio vrlo plodan susret.
Turski predsjednik, Nj.E.gosp. Recep Tayyip Erdogan boravio je u službenom posjetu Republici Hrvatskoj od 26. -27. travnja 2016. To je bio vrlo uspješan posjet u svim aspektima. Nakon posjeta, naši ekonomski odnosi dobili su novu dinamiku.
Službeni posjet turskog predsjednika Hrvatskoj u travnju u pratnji velikog i jakog poslovnog izaslanstva je najbolji pokazatelj interesa za gospodarsku suradnju s Hrvatskom. Tijekom njegove posjete održan je Tursko-hrvatski Poslovni Forum, organiziran od strane Hrvatske gospodarske komore i našeg Međunarodnog Odbora za ekonomsku suradnju (DEIK) 27. travnja u hotelu Westin u Zagrebu.
Poslovni Forum bio je jedan od najvećih foruma održanih u Zagrebu (150 turskih i 450 hrvatskih tvrtki). Postojao je velik interes hrvatskih tvrtki za susret sa turskim kolegama, a prema povratnim informacijama, interes je obostran. Turska smatra Hrvatsku vratima prema Europi, jugoistočnoj Europi, a Turska predstavlja vrata prema udaljenijim tržištima, prema Aziji s tržištem od 1,6 milijarde stanovnika.
Trgovinski odnosi između dvije zemlje nisu dosegli svoj pravi potencijal, postoje područja / sektori u kojima bi se mogao poboljšati opseg bilateralne trgovine, a krajnji cilj je doseći milijardu USD u gospodarskoj razmjeni do 2020. godine.
Neka od područja suradnje su turizam, logistika, prijevoz, obnovljivi izvori energije, poljoprivredni projekti i stočno poslovanje.
Radimo na uspostavi pravnog okvira za stočno poslovanje između Turske i Hrvatske. Nadamo se da će se Hrvatska vrlo skoro naći na popisu zemalja izvoznika našeg Ministarstva poljoprivrede i da će hrvatske tvrtke imati mogućnost izvoziti žive životinje i govedinu.
Još jedan vrlo pozitivan čimbenik za razvoj naših trgovinskih odnosa je podatak da će Turska biti zemlja partner na svjetskom Halal danu koji će se održati u Opatiji od 2 – 4. studenog 2016. Iz perspektive investicijskih odnosa, Turska je jedna od važnih zemalja investitora u Hrvatskoj.
Dogus Grupa, Rixos, Kentbank, TAV (MZLZ Consortium), Global Port Management, Saran Holding, Unit Invest, MB Holding UDEM Adriatic su velike skupine ulagača, od oko 350 milijuna eura.
Pokušaj državnog udara i nekoliko terorističkih napada utjecali su na tursko gospodarstvo i turizam. Kakva je sada situacija? Vraćaju li se turisti u Tursku?
Od 15. srpnja 2016. godine, naše gospodarstvo prošlo je veliki ispit uspješno. U pokušaju državnog udara nije bilo promjena koje bi uzdrmale gospodarstvo. Registriran je blagi pad na burzi; i malo povećanje tečaja.
Odmah nakon ovogužasnog terorističkog pokušaja, već prvog radnog dana, financijska tržišta poslovala su uobičajeno i održavala svoje aktivnosti na uobičajenoj razini. Isto tako, nije bilo ozbiljnijih posljedica na gospodarstvo.
Nijedna od domaćih i stranih tvrtki/investitora nije donijela negativnu odlukuvezano uz njihovu prisutnost u našoj zemlji. Svi ovi događaji su značajan pokazatelj našeg jakog gospodarstva. Tursko gospodarstvo ostaje i dalje snažno i fleksibilno; spremno da izdrži sve izazove.
Turska Središnja Banka najavila je niz mjera kako bi se osigurala financijska stabilnost i kako bi se smanjili negativni učinci neuspjelog pokušaja državnog udara.
Tursko gospodarstvo poraslo je za 4% u 2015. godini, omogućujući zemlji da bude jedno od najuspješnijih i najistaknutijih tržišta, kao i jedno od najbrže rastućih gospodarstava među zemljama OECD-a u 2016.godini, BDP je već porastao za 4,8% u prvom tromjesečju 2016, i za 3,1% u drugom tromjesečju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tursko gospodarstvo također će u budućnosti biti važna baza u pogledu ulaganja i poslovanja. U skladu s time, Turska je uspjela privući izravna strana ulaganja u iznosu od više od 170 mlrd. USD ukupno od 2002.
U 2015, u odnosu na prethodnu godinu, FDI brojka porasla je za 35% na 16,9 mlrd. USD unatoč postojećim regionalnim tenzijama. Mi ćemo i dalje podupirati strane investicije, koje su strateški važne za nas.
Danas je Turska 18 - ta najveća svjetska ekonomija, u potpunosti integrirana s globalnim tržištima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi i povećanom geopolitičkom riziku, tursko gospodarstvo je pokazalo fleksibilnost. Fiskalna disciplina i snaga bankarskog sektora bili su i biti će i dalje temeljni elementi ekonomske stabilnosti Turske.
Pravila tržišne ekonomije i institucije će i dalje biti glavni stupovi konkurentnog turskog gospodarstva.
Vezano uz turizam, da, istina je da je došlo do relativno smanjenjog broja posjetitelja u Tursku. Međutim, to je zbog razvoja događanja u regiji. Odmah nakon pokušaja državnog udara, svi aerodromi su se ponovo otvorili za putovanja, turistička infrastruktura nije pretrpila štetu.
Naši posjetitelji koji su bili u Turskoj na odmoru tih dana nastavili su svoj odmor bez ikakvih problema, tako da možemo reći da je taj pad u broju turista samo privremen, a vjerujemo da će iduće godine situacija biti puno bolja s obzirom na nedavna pozitivna kretanja u regiji.
Kako Vam se sviđaju Zagreb i Hrvatska? Kakvi su Vaši dojmovi?
Hrvatska je prekrasna zemlja. Jako mi se sviđa život uZagrebu, to je vrlo lijep i živahan grad, s mnogo povijesnih mjesta i muzeja koje treba posjetiti, s lijepim trgovinama i restoranima / kafićima. Naravno, ima i mnogo lijepih parkova. Turska i Hrvatska dijele zajedničku povijest, imamo slične životne stilove i tradicije, i mnogo zajedničkih riječi u našim jezicima. Osjećam se ovdje kao kod kuće.
>> 'Naš strateški cilj je da budete distributer iranskog plina za europske zemlje'
Daj diži ograde zidove šta već, moramo zaštititi naš način života