Ozbiljna država ne bi se trebala baviti pranjem hodnika i zahoda. Parafrazirao sam jedan izraz bivšeg predsjednika Europske komisije i bivšeg talijanskog premijera Romana Prodija koji je to izrekao kad je bio predsjednik IRI-ja (od 1982. do 1989. i od 1993. do 1994.). IRI je akronim Ustanove za industrijsku obnovu (Istituto per la Ricostruzione Industriale) koju je 1933. godine osnovao tadašnji premijer Benito Mussolini. Zapravo tim je potezom tadašnja fašistička vlada podržavila banke, industriju i poduzeća kako bi ih spasila od propasti koja im je prijetila nakon velike ekonomske krize 1929. godine.
Tako su podržavljene velike banke (među kojima Commerciale, Credito Italiano i Banco di Roma), ali i industrijske tvrtke. No i poslije Drugog svjetskog rata IRI je ne samo opstao nego se i proširio pa je 1980. u njemu bilo oko tisuću poduzeća i raznih tvrtki (od naftnih do čeličana i brodogradilišta, zrakoplovne kompanije Alitalije i televizije RAI, automobilska industrija Alfa Romeo, pa i prehrambena industrija, kao što je Motta ili Alemagna) s ukupno 500.000 zaposlenih.
IRI je bio najveća kompanija izvan SAD-a
Mnogo je godina IRI bio najveća kompanija izvan SAD-a. U 1992. godini ta je tvrtka ostvarila prihod od 76 tisuća milijardi lira, ali i pet tisuća milijardi lira gubitka. IRI je 1993. godine bio na sedmom mjestu u svijetu po dohotku sa 67,5 milijardi dolara.
No osamdesetih godina prošlog stoljeća Europska unija počela je predbacivati državnu pomoć nekim nerentabilnim tvrtkama u IRI-ju. Na jedinstvenom europskom tržištu državna pomoć tvrtkama smatra se nelojalnom konkurencijom. Došavši na čelo IRI-ja, Romano Prodi počeo je privatizirati tvrtke. Tada je izjavio da se ozbiljna država ne treba baviti proizvodnjom panettonea (slatki kruh koji se proizvodi uoči Božića) i počeo je privatizirati prehrambenu industriju. Zatim je privatizirano još 29 tvrtki, među kojima 1986. i Alfa Romeo. Privatizacija IRI-ja trajala je do 2002. godine.
Ne treba štititi radno mjesto nego osobu
Vratimo se izjavi da se ozbiljna država ne treba baviti proizvodnjom slatkog kruha. Odnosno, ozbiljna država ne bi se trebala baviti nikakvom proizvodnjom, ne bi trebala osnivati nikakva poduzeća, a kamoli tvrtku za pružanje usluga čišćenja zahoda i hodnika u bolnicama i drugim ustanovama. Na stranu to što bi moglo biti upitno smije li osnovati takvu tvrtku, ali i bez takvih eventualnih upita iz Bruxellesa, morali bismo se svi zapitati u kakvu to “poduzetničku” avanturu ulazi Vlada. Sindikati su također protiv outsourcinga jer bi navodno 26.000 zaposlenih ostalo bez sigurnog zaposlenja.
Sindikati bi ostali i bez 26.000 sigurnih članarina. Ne razmišljaju što bi bilo korisnije za društvo, za državu, za porezne obveznike. Zašto porezni obveznik mora izdvajati za plaće čistačima prostorija. Plaća zdravstvo, školstvo itd., dakle ni zdravstvo, školstvo itd., nisu besplatni, ali ih se plaća za općedruštevno dobro.
Zašto novac koji se plaća za dobivanje zdravstvenih usluga ili obrazovanje trebaju ići u džepove onih koji nemaju nikakve veze sa zdravstvom ili školstvom, već s čišćenjem hodnika. Kakve veze imaju stalna radna mjesta čistača u bolnicama s pružanjem zdravstvenih usluga? Sindikati od države traže da sačuva radna mjesta jer se potpuno pogrešno drži da se radnim mjestom štiti osobu. Ne treba štititi radno mjesto nego osobu, a za to postoje drugi oblici. I sada sindikati prijete referendumom protiv davanja poslova vanjskim izvršiteljima. Što to znači? Da, na primjer, stanari jedne zgrade neće moći davati nekoj uslužnoj ustanovi poslove čišćenja stubišta, već će morati primiti u stalni radni odnos neku čistačicu. Ozbiljna država ne treba se baviti čišćenjem zahoda.
>>'Možda nisam u pravu, ali dojma sam da je radnike trebalo rješavati kroz outsourcing'
>>'Spin off je bez temelja i štetan'
Ozbiljna država od 4,5 milijuna stanovnika nema matematičko pokriće za 240 000 zaposlenika koji primaju plaču iz proračuna na svim razinama uprave. Takvo političko uhljebljenje ne bi izdržala ni daleko bogatija država, a kamoli Hrvatska koja je dužna 55 milijardi € + kamate.