Hrvatski sabor većinom je glasova, sa 80 za, 19 protiv te 19 suzdržanih, ponovno iskazao povjerenje ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta Martini Dalić, ali i sa 83 glasova za, 12 protiv i 17 suzdržanih novom ministru državne imovine Goranu Mariću. Dalić je Sabor ponovno morao iskazivati povjerenje jer joj je promijenjeno ime ministarstva, a Mariću jer je riječ o tek osnovanom ministarstvu.
Saborsko jutro počelo je i prijedlogom HNS-ova Milorada Batinića da se među saborskim klubovima postigne dogovor oko objedinjene rasprave o 15 zakona koji čine novu poreznu reformu pa je sjednica prekinuta na gotovo sat vremena da bi se održala sjednica proširenog predsjedništva Sabora. Predsjednik Sabora Božo Petrov nakon toga je izvijestio kako je dogovoreno da se o paketu zakona iz porezne reforme raspravlja objedinjeno za tri dana. Danas bi o tome trebali raspravljati samo saborski klubovi zastupnika, dok bi iduća dva dana trebala trajati pojedinačna rasprava.
'Osnovni cilj ove reforme je porezno rasterećenje poduzetnika i građana'
Ministar financija Zdravko Marić uvodno je objasnio kako se u sklopu nove porezne reforme donosi 7 novih zakona, a mijenja njih osam. Već dugo struka, međunarodna zajednica i javnost, pojašnjava ministar, upozoravaju na nelogičnosti i nesavršenosti poreznog sustava, a ključne primjedbe tiču se prevelikog broja različitih izuzeća i olakšica te dosta skupog i složenog sustava. Zbog toga se, nastavlja, krenulo u projekt reforme, formirala radna skupina koja je mjesecima radila na analizi postojećeg sustava te potrebnim promjenama.
– Osnovni cilj ove reforme je porezno rasterećenje poduzetnika i građana, što će biti važan impuls gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Ovaj socijalno pravedniji sustav pružit će veću pravnu i poreznu sigurnost uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti države – objasnio je ministar Marić te naveo sve novosti koje donosi ova porezna reforma. Zaključio je kako u 2017. godini ova reforma za državu nosi neto efekt od 2 milijardi kuna, a za građane i poduzetnike i do 2,5 milijarde kuna te kako bi se, zahvaljujući tome, otvorilo 6,5 do 11,5 tisuća radnih mjesta.
Replicirao mu je SDP-ov Željko Jovanović koji ovo vidi kao paket zakona koji samo djelomično dotiče hrvatsko društvo, a pomaže bogatima.
– Kampanju ste temeljili na riječi vjerodostojno, a odustajete od svih strategija, pa i turizma i industrijske. Udar na turizam i ugostiteljstvo ne sugerira da će ova reforma izaći na nešto dobro. Odustajete od obećanja od 1000 eura za svako novorođenče, pa kako vjerovati vašim obećanjima da ćete pomoći umirovljenicima kad ne dobivaju ništa ili mladima kad ukidate olakšicu na prvu nekretninu. Ukidanje poreznog USKOK-a samo je vraćanje usluga donatorima – primijetio je Jovanović, a Marić mu je uzvratio kako je ovo od '90-ih najveći paket poreznih izmjena kojima je cilj podijeliti porezno rasterećenje na što veći broj dionika.
– Nikad nije bila namjera ukinuti porezni USKOK, on raste u hijerarhijskoj strukturi, a po potrebi ga i jačati, ne samo organizacijski nego i kadrovski – kazao je Marić.
Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida sumnja da će zbog snižavanja stope PDV-a sa 25 na 13 posto na dječje sjedalice pasti cijene u trgovinama, pa pita zar nije bilo bolje uvesti neki povrat poreza ili kupon koji bi jamčio nižu cijenu. Njegov kolega Branimir Bunjac reformu vidi kao veliku obmanu.
– Tako je jer ne izvršava zadaće kojima se predlagatelj hvali. Ide u korist bankama, nešto manje u korist poduzetnicima, a na štetu građana. Dajete otpis dugova bankama kojim će nadoknaditi gubitke konverzije franka na teret poreznih obveznika. Ovo nije reforma nego politički dogovor s bankama da im kompenzirate gubitke našim novcem – prigovorio je Bunjac. Marić uzvraća kako to pomaže građanima, a ne bankama, jer se nudi konačni otpis dugova građana i poduzetnika bankama.
IDS-ov Giovanni Sponza prigovara zbog povećanja stope PDV-a na ugostiteljstvo koje će naš turizam staviti u neravnopravni položaj u odnosu na druge zemlje, a SDP-ov Tomislav Žagar strahuje kako će taj isti potez dodatno ugroziti Slavoniju koja je već na koljenima. HNS-ova Marija Puh i Mostov Miro Bulj upozoravaju da lokalne samouprave teško mogu podnijeti smanjivanje njihovih prihoda, no ministar tvrdi kako su se vodili načelima održive lokalne samouprave te kako iduće godine dolazi zakon koji će taj sustav učiniti dodatno pravednijim, transparentnijim i jednostavnijim.
Hrelja: Oni s nižim primanjima dobit će "kikiriki"
Prijedlozi Zakona o porezu na dohodak i izmjeni Zakona o doprinosima, koji su sastavni dio opširne porezne reforme, dobili su u utorak potporu saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, no oporbeni članovi ostali su rezervirani prema argumentaciji kojom je Vlada popratila prijedloge ustvrdivši kako će građani s nižim primanjima loše proći tj. dobit će "kikiriki".
Rješenja ponuđena kroz predloženi Zakon o dohotku neće, kako tvrdi Vlada, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih kadrova, ocijenio je Silvano Hrelja (HSU), referirajući se na prijedlog da se stopa poreza na dohodak smanji s 25 na 24 posto te sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio ujednačen za sve porezne obveznike i iznosio bi 3800 kuna.
To će pogodovati samo onima s najvećim plaćama, uostalom koliko mladih radi za plaće više od 10.000 kuna, kaže Hrelja s čijom se ocjenom suglasio i Mirando Mrsić (SDP) koji dodaje da plaće neće narasti do te mjere da će motivirati ljude na ostanak.
Oba zastupnika smatraju da zaposlenici s nižim primanjima ponuđenim izmjenama neće osjetiti gotovo nikakve učinke. – Dobit će "kikiriki", odnosno 50 do 60 kuna više – ustvrdio je Hrelja.
Mrsić Vladi poručuje da je neprimjereno to što nema javne rasprave o tako ozbiljnoj stvari kao što je porezna reforma te da je Vlada već trebala početi pregovore sa socijalnim partnerima oko minimalne plaće.
To je značajan instrument zaštite radnika od siromaštva, kaže SDP-ov zastupnik i dodaje kako je teško ocjenjivati učinke predloženih zakona ako se ne zna visina minimalne plaće.
O dva predložena zakona i cijelom paketu porezne reforme u utorak će plenarno raspravljati Hrvatski sabor.
Stanka na zahtjev HNS-a i Živog zida
Umjesto prije najavljenom raspravom o paketu poreznih zakona, Hrvatski sabor zasjedanje je u utorak ujutro započeo stankom na zahtjev HNS-a i Živog zida.
– Klub HNS-a traži stanku jer je bila određena inicijativa objedinjene rasprave poreznih zakona, pa predlažemo stanku da pokušamo dogovoriti s ostalim predstavnicima klubova možemo li vezati određene točke za raspravu i, ako da, da se oko toga usuglasimo – pojasnio je zahtjev HNS-a Milorad Batinić.
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) zatražio je pak stanku jer se, kaže, pet minuta prije sjednice mijenja cijeli njezin koncept, na što mu je predsjednik Sabora Božo Petrov rekao kako je sve u skladu s Poslovnikom.
Naime, na početku zasjedanja Petrov je predložio dopunu dnevnog reda s Odlukom za utvrđivanje obrasca zastupničke iskaznice, ali i iskazivanjem povjerenja Martini Dalić na mjesto ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta te Goranu Mariću kao novom ministru državne imovine.
>> 'Reforma je rađena na stručnim principima i nikakve demagoške stvari neće je ugroziti'
>> Most srušio obećanje HDZ-a o nižoj općoj stopi PDV-a
Koji populizam oporbe. Strašno, to nas uništava više od svega - populizam ispred razuma i ekonomije... Ovo je prva porezna "reforma" koja bar malo rasterećuje rad, bar donekle ide na ruku gospodarstvu. Istina je, da ju je već Most dobro izbušio, pa ništa od smanjenja opće stope PDV-a i još nekih stvari, no bolje išta nego ništa... S druge strane, istina je da je ovo premalo i prekasno, no pitanje je da li je uopće moguće nešto napraviti budući da ima gomila ljudi na proračunu, birokracija svakim danom raste, a struka i mladi odlaze iz zemlje. Na kraju će nam ostati samo državni službenici i penzioneri... Malo ozbiljnosti u saboru (i politici općenito) ne bi škodilo, a i Plenković bi čvršće morao stati iza Marića. Ovako, s odlučno možda, ništa se neće postići. I s ovom reformom i dalje imamo među najvećim porezima na rad i dalje je klima izrazito antipoduzetnička i dalje je birokracija iznad sudbine društva...