LNG terminal na otoku Krku predstavlja vitalni gospodarski, ali i geopolitički interes za Hrvatsku, ali i za cijelu Europu, no Vlada mora što prije donijeti odluku kakav terminal graditi, glavna je poruka s tematske sjednice o LNG terminalu u organizaciji saborskog Odbora za gospodarstvo.
Iako možemo birati između kopnenog i plutajućeg terminala, sudionici tematske sjednice među kojima su uz saborske zastupnike bili i državni dužnosnici, predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske stručne udruge za plin, LNG Croatia, Plinacro, INA-e i HEP-a, složni su da jedan terminal ne isključuje drugi, te da bi bilo dobro prvo izgraditi plutajući terminal, a onda temeljem procjena o potrebama tržišta i kopneni terminal.
- Od Vlade tražimo da ne odustaje od gradnje budućeg kopnenog terminala na Krku, ali uzimajući u obzir faktore – tržište, kupce, vrijeme i novac – vrijeme jest novac, a izgubili smo ga previše, i zato je nužno pokrenuti i hitno donijeti političku odluku da se ide u plutajući terminal, pa smo Vladi predložili da se čim prije odredi jedna odgovorna osoba koja će biti koordinator tog projekta, kako unutar državnih tijela, tako i sa svim zainteresiranim stranama – kazao je predsjednik Odbora za gospodarstvo, HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić poručio je da je LNG strateški projekt Vlade i da će on biti realiziran jer je preznačajan za Hrvatsku.
- Danas smo dobili jednoznačnu potporu projektu. Vlada je naravno, ubrzala sve aktivnosti oko toga. Imamo dnevne aktivnosti vezano uz LNG i sam premijer se aktivno uključio. U ovoj fazi je ključno pitanje vrijeme, naš je cilj da to bude vrlo skoro, u sljedeće dvije godine, ako možemo doći do prve faze odnosno plutajućeg terminala. Važno je i osiguranje transporta jer Hrvatska nije isključivo tržište. Ovo je projekt za cijelu jugoistočnu i srednju Europu. Svi su zainteresirani za njega, a nama dugoročno osigrava niže cijene plina kojeg imamo po trenutnim uvjetima – objasnio je Panenić nakon sjednice. Razgovori oko toga hoće li Vlada izabrati kopneni ili plutajući terminal već su krenuli, dodaje, i sad treba analizirati oba scenarija.
- Ključan je otkup plina i koje su to količine i kada budemo to znali, onda će i odluka Vlade biti iskomunicirana – kazao je Panenić te dodao kako bi se cijena ukupne investicije, ovisno o modelu koji se izabere, trebala kretati od 120 do 800 milijuna eura.
Christopher Jones, zamjenik generalnog direktora DG energy Europske komisije ustvrdio je da LNG Krk ima strateški položaj i apsolutno je vitalan za regiju, zbog čega je nužno što prije krenuti u realizaciju tog projekta.
- Zemlje u regiji imaju dugoročne ugovore s Gaspromom koji uskoro ističu i tražit će se novi opskrbljivači. I Estonija je bila ovisna o Gaspromu, i onda su izgradili LNG. Na dan kada se LNG otvorio Gasprom je spustio cijene za 20 posto – kazao je Jones te dodao kako je uobičajeno krenuti s manjim LNG terminalom, pa dalje postupati temeljem potražnje na tržištu.
Bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka zanimalo je što je sa studijom utjecaja na okoliš, što je s lokacijskim i građevinskim dozvolama, ali i koliko će koštati evakuacijski plinovodi.
- Ta pitanja već su trebala imati fascikl odgovora. Do danas smo trebali imati plutajući terminal jer smo o LNG-u počeli govoriti već 2003. godine. Očito da je sada interes i Europe i SAD-a da svoj izvoz ima gdje realizirati i dobro je da je to dovelo do ovoga – odgovorio je reformist Radimir Čačić Vrdoljaku.
Marin Zovko iz Plinacroa ustvrdio je da je moguće istovremeno napraviti terminal i omogućiti transport plina do tržišta, no pitanje je veličine terminala koji bi gradili.
- Ako je riječ o 2 milijarde kubika, to je moguće bez većih troškova spojiti na postojeću infrastrukturu. Vjerujem da će ovaj projekt biti uspješan u što kraćem roku – poručio je Zovko.
Svi nešto žele.Nitko ne spominje studiju utjecaja na okoliš.Zar ne bi trebao svoj sud o postavljanju bilo plutajuće bilo kopnene izgradnje LNG terminala dati stručni tim a tek nakon te studije odlučiti o kojoj vrsti terminala ići u izgradnju.Gdje je studija o isplativosti?Čini se da je ražanj već spreman ali zec još trči po šumi.Kakav će utjecaj izgradnja imati na razvoj i održivost turizma na Krku a i na cijelom Hrvatskom primorju.?