Saborsko jutro počelo je s čak devet zahtjeva za stanku s različitim temama – od otvorenog pisma koje su udruge osoba s invaliditetom uputile premijeru i predsjedniku Sabora, vojnom mimohodu za Oluju, problemu škola nacionalnih manjina, Raiffeisen zadrugama te HDZ-ovu zahtjevu da "dobije informaciju o sjajnim uspjesima nove gospodarske grane u Republici Hrvatskoj, a to je filmska industrija".
– Poštovane kolegice i kolege, ako nastavimo ovako, u ovoj izbornoj godini morat ćemo odrediti dan slobodne teme klubova zastupnika i to jedan dan – primijetio je predsjednik Sabora Josip Leko, a netko je iz saborskih klupa dobacio da to bude u petak u 15 sati, s čime se Leko uz smiješak složio.
Nezavisni Mladen Novak osvrnuo se na otvoreno pismo koje su uputile udruge osoba s invaliditetom s molbom "Pomozimo djeci s invaliditetom" da se ponovno u proceduru vrati Zakon o dječjem doplatku koji je Novak ranije uputio u proceduru kako bi se ispravila diskriminacija koju trpi 1100 osoba s invaliditetom jer su zbog navršenih 27 godina izgubile pravo na naknadu od 831,50 kuna, dok to pravo i dalje doživotno ostvaruje oko 4000 osoba s invaliditetom. U petak je Sabor glasovao o tom prijedlogu, točnije o Vladinu prijedlogu da se zakon ne prihvati, što je rezultiralo neprihvaćanjem zakona, odnosno neispravljanjem te diskriminacije.
Novak je podsjetio da se Ministarstvo socijalne politike i mladih obvezalo još 2013. godine riješiti ovaj problem diskriminacije, no to do danas nije učinjeno.
– Ministarstvo nije ustrojeno kako treba, ne funkcionira kako treba i ono prošli tjedan bila je kap u moru. Ali cjelovito rješavanje problema, nitko tome ne pristupa. Rad ovog ministarstva je primjer kako ne treba raditi. Nažalost, ovo ministarstvo nije jedino i, nažalost, ono se uklopilo u sivilo svih ostalih ministarstava ove Vlade – ocijenio je Novak te dodao kako se nada da će biti dovoljno razuma da se ovaj problem što prije riješi. Podsjetio je na nejasno prošlotjedno glasovanje o njegovom prijedlogu Zakona te ustvrdio kako nizu zastupnika i dalje nije razumljivo je li njegov Zakon o dječjem doplatku prošao ili nije.
– Zakon po tumačenju svih nije uopće odbijen, niti ga je moguće onako odbiti po Poslovniku. I ja se nadam, s obzirom na to da je nastao nekakav vakuum, da će vladajući prihvatiti onaj prijedlog i da još uvijek postoji mogućnost i da ide u drugo čitanje, pa da s pet i pol milijuna kuna pokušamo barem malo ispraviti ovu nepravdu koja je nanesena – poručio je Novak.
Podržao ga je i reformist Petar Baranović kojemu je tema o kojoj govore "jasan pokazatelj koliko smo nisko pali kao društvo i kao ljudi."
– Koliko nisko je palo društvo koje dopušta sebi 13 godina diskriminacije ljudi koji žive s takvim bremenom i prolaze kroz život, koliko smo nisko pali kao društvo kojem krovna institucija Hrvatski sabor u kojem sjede zdravi ljudi s plaćom od prosječnih 16.000 kuna i svim ostalim benefitima mogu dopustiti da se o takvoj temi glasa u polupraznoj dvorani, u kojoj je moguće da ljudi koji imaju prosječnu plaću od 16.000 kuna prema toj diskriminaciji budu suzdržani. To je pojava koja svakog ozbiljnog čovjeka duboko zamisli – primijetio je Baranović te dodao kako su "ta diskriminacija i ta tragedija i ta tuga ne samo tih ljudi nego i njihovih obitelji trenutno u frižideru". Zbog svega je ministrici Milanki Opačić predložio da po hitnoj proceduri u Sabor uputi isti prijedlog Zakona o dječjem doplatku, kojim će ispraviti nepravdu nanesenu osobama s invaliditetom.
– Taj dokument je moguće napisati u službama ministarstva u dva dana ili neka da ostavku. Kad tri godine nije našla za shodno da takvu sramotnu diskriminaciju osoba s invaliditetom stavi sa strane, ima samo jedan izbor – moralni ili neka iskoristi poziciju ministrice koja je odgovorna za te ljude, tri godine već, pa neka uputi, pobjedi vlastitu taštinu, prepiše zakonski prijedlog od gospodina Novaka i ukine tu hrvatsku sramotu ili neka ide doma – jasan je Baranović, a predsjednik Leko ga je upozorio da on nema pravo pozivati zastupnike na odgovornost zbog glasovanja.
SDP-ov Igor Dragovan priznaje da diskriminacija 1100 osoba s invaliditetom predugo traje te da se taj problem može riješiti "jedino otvorenim razgovorom i razumijevanjem svih strana".
– Idući će tjedan predsjednik Vlade u direktnom razgovoru s predstavnicima udruga djece s poteškoćama u razvoju tražiti rješenje i ispraviti nepravdu koja je predugo trajala – najavio je Dragovan.
HDZ-ov Jasen Mesić stanku je pak zatražio kako bi "izvijestio o jedinstvenim uspjesima producentske kompanije Maras, odnosno ministra Marasa."
– On je pravdajući svoje putovanje od sedam dana u SAD poreznim obveznicima u Hrvatskoj predočio ne račune za to putovanje, nego je predočio svoje izvanredne uspjehe u dogovaranju snimanja novih serija u RH. Naime, to je isti onaj ministar koji je javnost uvjeravao u svoje velike uspjehe otkad je posjetio silikonsku dolinu, a ovaj put s novim obmanama hrvatskim poreznim obveznicima želi predočiti podatak da je dogovorio snimanje dvije godine unaprijed popularne serije ''Igre prijestolja''. U Hrvatskom audiovizualnom centru, koji je jedina institucija odgovorna za taj posao i zakonom apostrofirana kao odgovorna, tvrde da nisu potpisani ugovori ni za ovu godinu i da ne postoje nikakvi podaci da će ta serija biti ugovorena za sljedeće dvije godine jer svi znaju da se serije ugovaraju godinu za godinom, sukladno gledanosti – komentirao je Mesić dodavši kako to uopće nije posao ministra Gordana Marasa, a ako "producentski studio Maras koji je putovao SAD-om može dogovoriti snimanje koprodukcijskih serija dvije godine unaprijed, onda se slobodno može ukinuti Hrvatski audiovizualni centar jer nam ne trebaju ljudi koje tamo plaćaju hrvatski porezni obveznici." S obzirom na to da je ministar Maras nedavno "glumio" u jednom promotivnom spotu, Mesić se ironično pita jesu li motivi Marasa ugovoriti glumački posao koji bi ga čekao nakon što prestane obnašati dužnost ministra. Važnije je pitanje, zaključuje on, koliko je Maras novca potrošio na tom putu u SAD.
– Da nastavimo u istom tonu, pozivam vas ili predlažem ministru Marasu da vas nagradi jer ste mu postali kum, dali ste ime njegovoj producentskoj kući – primijetio je Leko.
Nansi Tireli promijenila je temu te upozorila da je jučer na Općinskom sudu u Opatiji na oglasnoj ploči osvanulo više od 20 ovrha kojima se ovršuju nekretnine građana otoka Raba zbog neplaćanja kredita podignutih u Raiffeisen zadrugama.
– Nitko ne bježi od obaveze plaćanja kredita, ali ovo što se događa s Raiffeisen zadrugama jest kriminal, jest hobotnica, jest korupcija i institucije imaju stotine i stotine podnesenih kaznenih prijava, ne događa se ništa, odgovora nema i apeliram ovom prilikom, predsjedniče Hrvatskog sabora, i na vas da se zahtjev više klubova za raspravu o ovoj temi pomakne naprijed i da se konačno javno progovori što i kako dalje vezano za Raiffeisen zadruge – tražila je Tireli.
Zastupnik Šandor Juhas govorio je problemu nacionalnih manjina, točnije njihovih škola za koje su zastupnici još prošle godine tražili da se smanji upisna kvota za formiranje tih razreda, no to se još nije dogodilo.
– Zbog nerazumijevanja, neznanja, pogreške, ne htijenja – umjesto da obrazujemo one programe koji će omogućiti učenicima da se zaposle, mi ćemo i dalje provoditi ono što je škola jasno rekla da ne želi provoditi jer u te programe godinama se nitko ne upisuje. Ako je takav odnos ministarstva prema obrazovanju nacionalnih manjina, onda se dosta često mi, pripadnici nacionalnih manjina, upitamo do kada ćemo podržavati takvo ministarstvo? Do kada mi imamo tu moralnu snagu da stanemo uz takve odluke ministarstva? – zapitao se Šandor Juhas.
Nezavisni Damir Kajin govorio je pak o mimohodu Hrvatske vojske za Oluju koji se pretvara, ocijenio je, "u paradu taštine".
– Hrvatsku vojsku nemaju prava prisvajati ni predsjednica države ni predsjednik Vlade. Nemaju je pravo prisvajati ni lijevi ni desni. Ja nisam apologet predsjednice, ali članak 100. Ustava Republike Hrvatske kaže da ona tj. predsjednik zapovijeda Oružanim snagama u miru i ratu. I zašto mi, kao Sabor, ne bismo zatražili mišljenje Ustavnog suda da jednostavno razriješimo tu nepotrebnu dvojbu koja građane opterećuje, a ne zanima ih – predlaže Kajin koji umjesto mimohoda 5. kolovoza, dok je većina građana na godišnjem odmoru na moru, predlaže da se mimohod organizira 25. lipnja na Dan državnosti ili 8. listopada na Dan neovisnosti.
– Konačno, zašto ta parada ne bi bila u Kninu pod jednim uvjetom – da potom ljudima tog prostora obnovimo ceste – zaključio je Kajin.
>> Novak: Zar se ne može pronaći 11 milijuna kuna da se riješi diskriminacija osoba s invaliditetom?
ma vratit će to partija na dnevni red i izglasati, ne zbog uvjerenja, nego jer su izbori pred vratima