ZAŠTO DJECA NE VOLE POVRĆE?

Brokula i karfiol? Da, ali na pizzi

13.05.2013., Zagreb - DV Pipi Duga Carapa , Nasicka ulica 18.   Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
1/2
27.02.2017.
u 08:27

Djecu se može uključiti u kreiranje jelovnika jer će se tako osjećati odraslika. Treba poštovati i ono što preferiraju, ali hrana mora nutritivno zadovoljiti njihove potrebe

Bljak. To ne jedu ni Marko ni Nika pa neću ni ja, najčešći je odgovor mališana kad se u vrtićima na jelovniku nađu brokula, poriluk, prokulice, namaz od slanutka...

Knedle od sira, riblje štapiće ili guste juhe od povrća jeli bi pak svaki dan, pokazuju istraživanja o omiljenosti pojedinih jela i namirnica, pa je tako od početka veljače u zagrebačkim dječjim vrtićima počeo pokusni projekt pravilne prehrane pod sloganom “Imam pravo rasti zdravo” kojemu su cilj osuvremenjeni jelovnici u kojima su se našle i nove vrste žitarica i njihovi proizvodi, orašasto i sušeno voće, nove spoznaje o kvaliteti i sigurnosti hrane te educiraniji roditelji i djeca.

Iz Nastavnog zavoda “Dr. Andrija Štampar”, koji u tom projektu sudjeluje s Uredom za obrazovanje Grada Zagreba i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, kažu kako je predviđeno da dijete u vrtiću dobije četiri obroka, čime bi se trebalo zadovoljiti 75% njegovih dnevnih potreba za energijom i makronutrijentima te vitaminima i mineralima, dok ostali dio do 100% nadoknađuje kod kuće.

– Uravnotežena i pravilna prehrana u dječjim vrtićima temelj je razvoja svakog djeteta te bi se rezultati praćenja kvalitete prehrane u dječjim vrtićima trebali ogledati u smanjenju zabrinjavajućeg trenda porasta prekomjerno teške i pretile djece, usvajanjem pravilnijih prehrambenih navika te smanjenjem obolijevanja takve djece u odrasloj dobi od niza kroničnih nezaraznih bolesti u čijem je nastanku glavni čimbenik neuravnotežena prehrana – objašnjava nutricionistica Sanja Jelušić iz Zavoda.

Dr. med. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja “Dr. Andrija Štampar”, kaže kako je bitno da djeca stvaraju navike od najmanje dobi.

– Ako im u najranijoj dobi uvedemo npr. zaslađene sokove ili slatke namirnice, dijete će ih sigurno preferirati jer je i naš fiziološki sustav odnosno mozak formiran tako da na slatke ili masne namirnice reagira osjećajem ugode i onda to, naravno, želimo ponoviti.

To je evolucijska stvar, kada nismo imali hrane u izobilju, a masti su, primjerice, bile važan, brz i dugotrajan izvor energije. Osim toga samim nuđenjem pojedinih namirnica stvaramo naviku procesom psihološkog učenja koji je ključan za naše brojne navike i ponašanje – objašnjava.

Djecu se može uključiti u kreiranje jelovnika jer će se tako osjećati odgovorno i odraslo. Treba poštovati i ono što preferiraju. Ako baš ne vole brokulu, a jedu druge vrste povrća ili voća, nije nužno inzistirati na toj namirnici jer bismo mogli stvoriti otpor prema svom povrću, za koje je, kao i za voće, najbolje da je sezonsko i lokalno uzgojeno.

Foto: VLm

Možemo se voditi i principom namirnica različitih boja jer su boje odraz različitih korisnih kemijskih spojeva iz hrane. Hrana mora kalorijski i nutritivno zadovoljavati dnevne potrebe. Djeci se ne smije izbaciti nijedna vrsta namirnica, niti nametati posebne režime prehrane osim ako imaju neku metaboličku bolest.

Vegetarijanstvo, veganstvo i dijete, kojima se izbacuju neke vrste namirnica ni slučajno nisu za djecu

Dr. med. Ana Puljak

Vegetarijanstvo, veganstvo i dijete kojima se izbacuju pojedine vrste namirnica ni slučajno nisu za djecu! Ako ne jedu meso, neće dobiti sve vrste aminokiselina odnosno bjelančevina nužnih za brojne procese u tijelu, rast i razvoj. Masti su također iznimno važne jer izgrađuju ovojnice živaca, važne su u apsorpciji vitamina, metabolizmu hormona i brojnim drugim procesima u tijelu – tvrdi dr. Puljak.

Ako neke namirnice imaju malo jači okus ili ih djeca ne vole poput brokule, karfiola, poriluka, možemo ih ukomponirati s drugim namirnicama i staviti manju količinu. Ili ih zamijeniti drugom namirnicom.

– Pizza s puno povrća, svježim sirom i domaćim sokom od rajčice, primjerice, odličan je obrok. A važno je djeci sve to pokazati i primjerom – savjetuje dr. Puljak.

K tome, želimo li da djeca nešto jedu, moramo to i mi jesti. Djeca uče kroz primjer daleko snažnije nego kroz verbalne poruke.

>> Hrana s probioticima za smanjenje krvnog tlaka

>> Jesmo li pretjerali: Hrana bez glutena - dobra za zdravlje ili tek PR trik koji je zaludio milijune

Komentara 3

DU
Deleted user
14:18 27.02.2017.

u uspordbi s tvornički prerađenom hranom na kojoj odrastaju punoj soli šečera i pojačivaća okusa povrće i voće im je bljak, i nikakve akrobacije s hranom to ne mogu izmijeniti to je bitka koju smo izgubili

GO
gooniegoogoo
14:49 27.02.2017.

zato jer nije ni slatko ni slano. Bljak? dobro sunce, od stola nema dok ne pojedeš.

NE
Nepokolebljiv
10:08 27.02.2017.

Ljudski probavni sistem nije podesen za probaviti ista sto jje celuloza bez obzira na boju ili sta neki tvrde da je hranjivo! Spinat, salata, zelje, poriluk ... izlazi apsolutno u istom obliku u kojem i ulazi i bilo koji sastojal unutar stanive tamp i ostake na cijelom "turistickom" putovanju probavnim trakt!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije