Veleizdaja?

Polančec žrtvovao Inu da spasi sebe i svoje kumove

polancec
Foto: Renato Branđolica
1/3
Autori: Hrvoje Šlabek, Gojko Drljača
05.02.2010.
u 19:24

Prema informacijama do kojih je Večernji list došao od pouzdanoga istražiteljskog izvora, pregovori o odnosu između Podravke i OTP banke vođeni su paralelno s pregovorima između hrvatske Vlade i MOL-a o upravljačkim pravima u Ini.

Istražitelji koji se bave operacijom Spice napokon su proniknuli u složene odnose između Podravke, Merrill Lyncha, varaždinske Fime i mađarske OTP banke.

Nakon što su proučili ugovore koji su prije desetak dana, nakon teške muke i intervencije same premijerke Jadranke Kosor kod njezina mađarskog kolege Gordona Bajnaija, stigli iz Mađarske, ostali su šokirani – otkrili su da se u jednome od donedavno tajnih ugovora kojima se regulira financiranje operacije Spice kao jamstvo ne spominju samo dionice Podravke trenutačno deponirane na Malti, nego i dionice donedavno hrvatske naftne industrije Ine.

>>MOL: Uplata depozita OTP banci za nas je bila poslovna prilika

>>Komentar: Hitno osnovati istražno povjerenstvo

>>Polančec: Ne znam ništa o ugovorima OTP banke i Podravke

Prema informacijama do kojih je Večernji list došao od pouzdanog istražiteljskog izvora, pregovori o odnosu između Podravke i OTP banke vođeni su paralelno s pregovorima između hrvatske Vlade i MOL-a o upravljačkim pravima u Ini, a vodili su ih bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec i njegov blizak suradnik u mnogim privatizacijskim poslovima odvjetnik Zoran Marković, trenutačno direktor Fimine tvrtke na Malti Fime Ami ltd, u kojoj je deponirano 10,64 posto Podravkinih dionica.

Ugovorom koji je Polančec 21. siječnja prošle godine uime Vlade potpisao s MOL-om, Mađarima su vis a vis njihovih 47 posto vlasničkoga udjela u Ini pripala kontrolna upravljačka prava u naftnoj kompaniji, o čemu se u Hrvatskoj već mjesecima postavljaju pitanja i vode polemike.

Nedugo potom u operaciji Spice pojavljuje se OTP banka, suvlasnik MOL-a, koja kreditom od 34 milijuna eura danim Fimi zatvara prijašnji kredit od Merrill Lyncha kojim je varaždinska kuća kupila sporne Podravkine dionice. Od izvora bliskih istragi doznajemo da je OTP banci, da bi uopće pristala dati kredit Podravci, mađarska Mol u jeku pregovora s Polančecom o upravljačkim pozicijama u Ini deponirao je 34 milijuna eura u OTP banku, što je bilo izvorom za kreditiranje operacije Spice. Do toga j navodno došlo jer OTP banka, u doba kad je Mađarska pred bankrotom zbog velike svjetske krize, nema novca za takav financijski aranžman. Nakon toga OTP daje kredit kojim Fima isplaćuje Merrill Lynch, o čemu je sastavljen jedan donedavno tajan ugovor.

Drugim se, pak, reguliraju odnosi na relaciji OTP - Podravka - MOL. Koprivnička prehrambena kompanija pristaje ne samo da njezine dionice budu jamstvom za kredit od 34 milijuna eura, nego se obvezuje da će OTP banku, odnosno MOL, koji je toj banci pribavio novac, između ostalog isplatiti – Ininim dionicama bude li to potrebno! Kako je Podravka namjeravala doći u posjed dionica naftne kompanije, iz tog se ugovora navodno ne da iščitati!?

Taj je aranžman još otvoren. Podsjetimo, već se zna da je Podravka u OTP-u deponirala 6,2 milijuna eura depozita, a otkrilo se kako je riječ o jamstvu za potpunu isplatu kredita, koji dospijeva 1. listopada 2010. Dodatno jamstvo su same dionice na Malti, no njihova vrijednost ovisi o stanju burze. Treće jamstvo – zaprepašćujući je nalaz iz ugovora koje su Mađari nekoliko mjeseci skrivali – trebale bi biti Inine dionice.

Potpis na tu obvezu, kako se doznaje, stavio je Zdravko Šestak, bivši šef Podravkine uprave, koji je trenutačno u istražnome zatvoru, no više je nego očito da to nije mogao učiniti bez znanja svog političkog mentora, prijatelja i kuma Damira Polančeca.

Poznato je da je policija već otkrila kako se Polančec u studenome prošle godine, kad su već pouhićivani akteri opreacije Spice, u Budimpešti sastao s čelnicima banke OTP. No, trag iz ove priče vodi do Polančecova šefa, bivšeg premijera Ive Sanadera. Nedavno je objavljena špekulacija da se, također u studenome, u Budimpešti održao još jedan zanimljiv sastanak. Na njemu su Polančec i Sanader – tada već bez ikakvih formalnih državnih funkcija – navodno razgovarali s čelnicima MOL-a.

Ako je to točno, mogli su razgovarati samo o jednoj stvari – kako da se izvuku iz neugodne situacije i opasnosti od kaznenoga progona zbog skandalozne trgovine državnim vlasništvom u korist juridički sumnjivog preuzimanja koprivničke prehrambene kompanije brojnim protuzakonitim financijskim transakcijama.

Friščić: Podravka ima 46 milijuna kuna pologa u OTP banci

U uredu premijerke kao ni u uredu predsjednika do zaključenja ovog izdanja nisu imali komentara na šokantnu informaciju o sadržaju ugovora Podravke s OTP bankom.

Oglasio se HSS-ovac Josip Friščić koji je rekao:

- Teško mi je komentirati cijelu situaciju jer nisam vidio dokumente. Koliko ja znam, Podravka nije dobila kredit od OTP banke, nego se priča da ga je dobila Fima. Uz to, Podravka ima 46 milijuna kuna pologa u OTP banci za koje nitko od direktora ne zna zašto su tamo – rekao je predsjednik HSS-a Josip Friščić.

Izvori bliski Podravci i dobro upućeni u cijelu situaciju potvrdili su nam da vjeruju u teoriju po kojoj su neki od najodgovornijih ljudi Sanaderove vlade, konkretno potpredsjednik Damir Polančec, iskoristili svoju pozciju i dobre odnose s MOL-om kako bi izvukli svoje kumove i prijatelje iz menadžemnta Podravke iz nezavidne situacije u kojoj su se našli zbog pada vrijednosti dionica Podravke koju je Fima Ami založila kod Merrill Lyncha, a za koje je jamčila sama koprivnička Podravka.

Dobro upućeni u proces prodaje Ine, kao i u stanje u Podravci, tvrde da su stjecanje upravljačkih prava MOL-a u Ini kao i Ugovor o plinskom poslovanju zbog novootkrivenih činjenica sve sumnjiviji.

Mađari tri mjeseca nisu željeli pokazati ugovore

Da je mađarska banka OTP uključena u operaciju Spice u Podravki su doznali u studenome prošle godine, kada su došli do podatka da u OTP-u imaju 6,2 milijuna eura depozita. Zatražili su njegov povrat, ali Mađari tri tjedna nisu pristajali na komunikaciju elektroničkom poštom. Potom je u Budimpeštu u prosincu otputovao šef uprave Miroslav Vitković, no vratio se praznih ruku.

– Rekli su da postoje dva vezana ugovora, ali su tražili da potpišemo izjavu o tajnosti podataka uz kaznu od milijun eura – izjavio je Vitković na povratku. Potom je Ljubo Jurčić, šef Podravkina NO-a, zatražio pomoć premijerke Kosor, koja je o OTP-ovim ugovorima razgovarala s mađarskim premijerom Bajnaijem sredinom siječnja. Nekoliko dana potom ugovori napokon stižu u DORH i Hanfu.

Što je Mesić govorio o prodaji Ine

Damir Polančec mora objaviti na temelju koje je Vladine odluke prodana Ina i pod kojim uvjetima. 6. studenoga 2009.

USKOK bi trebao ispitati Sanadera i Polančeca o prodaji Ine. 7. prosinca 2009.

Što je Hrvatska dobila prodajom Ine? Mi imamo 43, a MOL 47 %, ali Mađarima pripadaju sva upravljačka prava. 8. prosinca 2009.

Tražim da se istraži sve, od prodaje prve Inine dionice do danas. 9. prosinca 2009.

Komentara 442

PP
Pink Panter
10:28 06.02.2010.

Remetinec čeka!!!

OB
-obrisani-
10:33 06.02.2010.

..Ivica Racan svojedobno je izjavio za HDZ da je stranka opasnih namjera. Tada je to bilo izgovoreno u jednom drugom kontekstu. Ovih dana, ali sada u sasvim drugom kontekstu slobodno možemo izjaviti da HDZ jest stranka opasnih namjera što bio bi slijedece godine mnogi gradani ove zemlje mogli osjetiti na vlastitoj koži, a evo i zašto… Otkako je izbila financijska kriza, iz HDZ-a su dolazile oprecne izjave i to po principu kako vjetar puše. Režemo troškove, pa ih ipak ne režemo. Nulti deficit je imperativ, pa onda ipak idemo u deficit. Zamrzavamo place, pa ih ipak ne zamrzavamo. U samo mjesec dana od odlucnog zazivanja nultog deficita kao jedine opcije, što je preporucilo i savjetodavno tijelo koje je okupila Vlada RH, došlo se do proracuna koji ce zahtijevati deficit od cak 4,7 milijardi kuna. Drugim rijecima, država ce se u 2009. godini negdje trebati zadužiti za 4,7 milijardi kuna kod banaka u Hrvatskoj ili inozemstvu jer HNB nece tiskati novac da pokrije deficit. Problem je što je vrlo upitno tko ce i po kakvim uvjetima dati Hrvatskoj kredit? Da novaca nema jasno pokazuje i situacija da place kasne cak i državnim službenicima pa cak i saborskim zastupnicima. Gospodarstvo je vec debelo u fazi stagnacije, ako ne i recesije. U tim uvjetima punjenje proracuna otežano je, a banke nevoljko daju pozajmice jer nisu sigurne da ce uspjeti cak i od države naplatiti svoja potraživanjaU HDZ-u su shvatili da je vrag odnio šalu, ali je problem što nitko od njih nije sposoban nešto promijeniti jer ne znaju, ne mogu i ne žele nešto mijenjati, jer i to znacilo da moraju i deklarativno odustati od svih onih predizbornih obecanja. U takvoj situaciji odlucili su naci žrtvenog janjca, a kao najbolji kandidat našli su se sindikati koji nisu pristali na smanjenje povecanja placa u 2009. Radi se naime o tome da je Sanaderov prijedlog zamrzavanja placa najobicniji HDZ-ov trojanski konj kojeg su sindikati s lakocom „popušili“. Svojim tvrdim stavom da ne odustaju od povecanja placa od 6% u 2009. Sanaderu su dali dobar izgovor za sve neuspjehe u 2009. godini, bar onima koji se ne razumiju ni u najosnovniju matematiku. Naime trik je u tome da je planirani deficit za 2009. godinu više nego duplo veci od sredstava potrebnih za rast placa od 6%. Dakle cak i da su sindikati pristali na zamrzavanje placa, deficita bi i dalje bilo. HDZ nikad nije ozbiljno mislio svesti deficit na 0% u 2009. godini, vec su nas lagali. Ovako su namagarcili sindikate i kad stvari krenu po zlu, a velika je vjerojatnost da budu, HDZ-ova Goebelsovska mašinerija obrušit ce se na naivne sindikate i svu krivicu pokušati svaliti na njih. Zbog svega navedenog, HDZ stvarno jest stranka opasnih namjera koja je u stanju citavu zemlju odvesti u propast, kao što se to desilo u Argentini, samo da bi ocuvali svoje pozicije na vlasti. Oni koji ce nastradati ce biti obicni mali ljudi koji spajaju kraj s krajem baratajuci s minusima na tekucim racunima i kreditnim karticama i koji nemaju neke financijske rezerve za financiranje životnih potreba u situaciji više mjesecnih neisplata placa ili nenajavljenih otkaza koje nosi potencijalna hrvatska ekonomska bomba.

QU
QuickPlayer
19:53 05.02.2010.

Zbog ovih obični radnici ostaju bez posla. Zbog njih se otima harač iz plaće.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije