U zemlji sa 299.751 nezaposlenim Hrvati ipak najvećim problemom smatraju političku korupciju (71,2%), a tek onda nezaposlenost (68%) i kolaps gospodarstva (38,1%). Pokazalo je to veliko terensko istraživanje "Pilarov barometar hrvatskog društva" koje je Institut Ivo Pilar na uzorku od tisuću ispitanika proveo u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja.
Osobni život bolji
Večernji list ekskluzivno donosi drugi dio tog istraživanja u kojem predstavljamo percepciju stanja u društvu te standard i potrošnju hrvatskih građana. Nesposobna vlast tek je peta na rang-ljestvici najistaknutijih hrvatskih problema, i nju 17,8 posto građana smatra problemom hrvatskog društva. Zanimljivo je da su Hrvati zadovoljniji svojom osobnom situacijom nego općom društvenom. Stanko Rihtar, zadužen za metodu i organizaciju istraživanja, navodi da su ispitanici, u prosjeku, i u pogledu vlastite budućnosti optimističniji nego kad je riječ o očekivanom razvoju situacije u društvu. Točnije, 40,7% anketiranih očekuje da će se situacija u društvu pogoršati, a za osobnu to očekuje 23,3%. Iako 46 posto Hrvata drži da je stanje u Hrvatskoj vrlo loše, a njih 38,5 da je uglavnom loše, u gotovo sličnom omjeru podijeljeni su oko pitanja hoće li u idućih godinu dana u Hrvatskoj doći do masovnih prosvjeda. Tako 16,1 i 26,4 posto ispitanih smatra da sigurno, odnosno vjerojatno neće biti masovnih prosvjeda, a 26,7 i 17,4 posto ih smatra da vjerojatno, odnosno sigurno hoće. U zbroju 44,1 posto anketiranih drži da će prosvjeda biti, a 42,5 da od njih neće biti ništa. S druge strane, najveći broj ispitanika smatra da se Hrvatskoj neće dogoditi prijevremeni parlamentarni izbori. Da ih sigurno neće biti, izjasnilo se 24,1 posto anketiranih, a da ih vjerojatno neće biti, drži njih 30,9 posto. Da će ih vjerojatno, odnosno sigurno biti, smatra 18,1, odnosno 9,5 posto ispitanika. Ukupno 55 posto Hrvata smatra da neće biti ništa od izvanrednih izbora. Kada je riječ o životnom standardu temeljenom na ukupnim primanjima kućanstva, najviše Hrvata, njih 55,6 posto, smatra da je on prosječan. Iznadprosječnim smatra ga samo 7 posto ispitanika, a znatno iznadprosječnim 0,6 posto. Da žive ispodprosječno, smatra 27,7 posto anketiranih, a znatno ispodprosječno njih 8,2 posto. Kada su znanstvenici s Instituta Ivo Pilar ispitanike u Barometru upitali na što bi, a da im nije nužno potrebno, potrošili određenu svotu novca, najviše anketiranih reklo je da bi taj novac stavilo na štednju (47,5%).
Direktorima 16.500 kuna
Praktično je njih 20,8 posto jer bi za taj novac kupili neki uporabni predmet, a na zabavu (izlaske i putovanja) novac bi potrošilo 21,6 posto Hrvata. Samo 8 posto ispitanika kupilo bi dar. Kada je riječ o uspjehu hrvatskih poduzetnika, ispitanici iz Pilarova istraživanja najzaslužnijim smatraju političke veze (54,6%) i iskorištavanje radnika (56%). Da su za uspjeh domaćih poduzetnika zaslužne sposobnost i radišnost, smatra 15,1, odnosno 12,3 posto ispitanika. Najveći broj anketiranih, njih 55,2 posto, smatra da bi direktori hrvatskih poduzeća, u odnosu na prosječnu plaću, trebali imati najviše 16.500 kuna. Samo 1,9 posto anketiranih bi ih platilo do 50.000 kuna. Iako se Hrvatima na spomen privatizacije uglavnom diže kosa na glavi, 23,5 posto ispitanika mješovitu privatizaciju ipak smatra boljim modelom, dok 20 posto privatizaciju uopće ne podržava.
>> Ovo se nije dogodilo dvije godine: Broj nezaposlenih manji od 300.000!
Politička korupcija, stalne trgovine novcem, položajima, zatvaranje očiju pred kriminalom na svim razinama članova stranaka i ostalih simpatizera i na kraju nemoć čelnika stranaka da zaustave vlastito pomahnitalo grabežljivo članstvo je hrvatski problem broj 1. U takvom okruženju stručnjacima jee nemoguće opstati jer stručnost je lijek za glupost i korupciju koji svakodnevno glođu našu državu.