visokoobrazovani

Povratak hrvatske pameti: Najviše se vraćaju potomci migranata u Ameriku i Australiju

28.05.2015., Zagreb - Andrea Kisic, Olga Malev i Slavko Rast, Pliva istrazivacki centar.  Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
1/4
16.06.2015.
u 22:00

Ovdje su naše obitelji i prijatelji, ovdje govorimo svoj jezik, a ni vani nije sve tako savršeno kako to kod nas mnogi misle

– Svuda je lijepo, a kod kuće najljepše – složit će se povratnici u Hrvatsku, ljudi koji su se odrekli karijere u inozemstvu i odlučili "zasukati rukave" u domovini, vjerojatno za manju plaću od one koje su mogli imati da su odlučili ostati.

Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Darija Krstičević kaže da se ponajviše vraća dijaspora iz Južne Amerike, SAD-a i Australije.

Uglavnom su to mladi i fakultetski obrazovani ljudi, no ima i umirovljenika. Darija Krstičević vjeruje da će u budućnosti val useljavanja biti još značajniji. Stoga naglašava da je iznimno važno još više raditi na ovom polju te još čvršće povezati tri i pol milijuna iseljenika s domovinom. Važnu ulogu u tom procesu ima ured kojem je na čelu, a koji opisuje kao most koji spaja domovinsku i raseljenu Hrvatsku.

"Ne možemo svi otići. Netko mora ostati!", kaže doktorica znanosti Olga Malev, analitičarka u Plivinu Odjelu za istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstancija.

Ova 32-godišnja znanstvenica studirala je molekularnu biologiju u Italiji, gdje je završila i postdoktorski studij. Tri je godine radila u Sloveniji, predavala u Novoj Gorici, a onda se odlučila vratiti kući, u Zagreb.

– Nije vani savršeno kao što to mnogi misle – objašnjava.

Posao u ovoj farmaceutskoj tvrtki dobila je preko natječaja, baš kao i njezin vršnjak iz Kaštel Štafilića kemičar Slavko Rast.

– Doktorirao sam u Ljubljani, imao sam ponude za nastavak karijere u inozemstvu, ali sam ih sve odbio. Vani si uvijek stranac i imaš manje mogućnosti. A i volim govoriti hrvatski – obrazlaže odluku Slavko, iznimno zadovoljan poslom u Plivinu istraživačkom institutu u kojem je u posljednje tri godine posao dobilo 70-ak stručnjaka iz područja kemije, kemijskog inženjerstva i tehnologije, farmacije i molekularne biologije. Još 60 zaposlit će do kraja ove godine.

– Vrhunske znanstvenike privlačimo za rad u industriji, u postupku je zapošljavanje desetak doktora znanosti. K nama dolaze hrvatski stručnjaci koji su radili u Sloveniji, Italiji i Njemačkoj – kaže nam viši direktor Istraživanja i razvoja aktivnih farmaceutskih supstancija prof. Ernest Meštrović dok nas vodi hodnicima između laboratorija ove vertikalno integrirane tvrtke u kojoj se u Zagrebu godišnje proizvede šest milijardi tableta.

– U posljednje tri godine uložili smo 800 milijuna kuna u istraživanje i razvoj lijeka i sada proizvodimo dvostruko više nego što se godišnje potroši u Hrvatskoj. U proizvodnji aktivnih farmaceutskih supstancija glavna su nam konkurencija u svijetu Indija i Kina, koje u ekologiju ulažu vrlo malo pa mogu imati jeftinije proizvode – kaže prof. Meštrović te zastaje ispred stroja za izradu tableta.

– Iz ovog uređaja iziđe tisuću tableta u minuti – objašnjava. Nove tehnologije koje se koriste u najsuvremenijem razvojno-istraživačkom laboratoriju koji se prostire na 15.000 četvornih metara u Plivu su privukle i 30-godišnju Andreu Kišić, koja je u Ljubljani doktorirala organsku kemiju.

– Nikada nisam bila sklona odlasku u daleko inozemstvo jer ovdje su mi i obitelj i prijatelji. Zajedno sa Slavkom radila sam u Kemijskom institutu u Ljubljani. Nakon što sam doktorirala, moja je prva želja bila vratiti se natrag u Hrvatsku – govori Zagrepčanka, zaposlena na istom radnom mjestu kao i Olga Malev.

U Plivi obrazlažu da je ulaganje u hrvatsku pamet čvrst temelj za daljnji rast i da će znanjem koje imaju stručnjaci u Hrvatskoj doći do proizvoda koji će značajno poboljšati kvalitetu života bolesnika diljem svijeta.

Lijekove koje trenutačno istražuju Plivini znanstvenici – među kojima su Olga, Andrea i Slavko – za deset do dvadeset godina bit će dostupni na tržištu. Rad na novim proizvodima, inovacije na postojećim molekulama, unapređenje pristupa novim terapijama pronaći će, uvjereni su, put do milijuna bolesnika.

– Zagovornici smo personalne medicine – kaže prof. Meštrović, uvjeren da nije daleko ono vrijeme kada će i karcinom biti kronična bolest.

>>9 iseljenika otkriva zašto su se vratili u Hrvatsku: Ovdje je život kvalitetniji!

Komentara 33

KA
kafka
23:19 16.06.2015.

Ha ha ha ha ha.!

BB
brle brkić
22:04 16.06.2015.

troje se vrate ,tri tisuče ode,biče dobro.

AT
Atlantis1
22:36 16.06.2015.

Hrvatska je tako lijepa da si mnogi pozele zivjet tamo, ali ekonomska situacija ne dozvoljava. Usput, vratili se u Plivu, koja je u stranom vlasnistvu, znaci tamo nema SDP uhljeba, HDZ kleptomana i ostale faune hrvatske politicke scene. pa ljudi mogu normalno raditi, biti placeni na vrijeme itd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije