VELIKI PLANOVI

Ophodni brod Umag ide MORH-u: Dug je 43 metra, ima dvije teške strojnice, četiri ručno-prijenosna protuzračna raketna sustava...

Reportaža iz splitskog brodogradilišta Brodosplit
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
09.01.2025.
u 11:48

Slijedi dogovor o dovršetku posljednja tri patrolna broda. Završi li s uspjehom Anušićev "eksperiment" spašavanja gradnje serije obalnih ophodnih brodova, bit će to početak dobre godine za HRM

Obalni ophodni brod Umag (OOB 32) uspješno je položio zadnji test u vodama splitskog akvatorija te će za nekoliko dana MORH, odnosno HRM (njezina Obalna straža) i službeno preuzeti brod. Mornari i časnici HRM-a već nekoliko mjeseci testiraju Umag, a testiranje se odužilo za nekoliko tjedana jer se čekalo da zapuše jako jugo da more bude 4, kako bi Umag zadovoljio i zadnji test. Prvi ovakav patrolni brod, Omiš, koji je bio prototip, isporučen je HRM-u u prosincu 2018., pa je potpuno neočekivano prošlo punih šest godina do isporuke tek drugog u seriji od pet jednakih OOB-ova, koje je splitsko brodogradilište trebalo završiti za potrebe HRM-a i čiji je inicijalni ugovor potpisan još 2015., u vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Odmah na početku tog ugovora krenule su komplikacije, jer je Brodosplit morao reprojektirati prototip, u dogovoru s naručiteljem, a poslije su se pojavili brojni problemi u samom Brodosplitu, na što se kasnije nadovezala i kriza oko bolesti COVID-19, rat u Ukrajini s kojim je slijedio i velik porast cijena proizvodnje, od sirovina, energije, brodskih sklopova do cijene rada.

Oštar nadzor gradnje

I premda je došlo do velikog kašnjenja i zastoja u proizvodnji, MORH je s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom u proljeće 2020. pokušao oživiti projekt novim ugovorom, kojim je predvidio i cijenu za preostala četiri OOB-a od 320 milijuna kuna, oko 42,5 milijuna eura. Brodosplit je nastavio istodobnu gradnju sva četiri preostala OOB-a u svom zatvorenom hangaru BSO, gdje se tradicionalno radi tzv. vojni program, no onda je ostao bez novca. U međuvremenu, MORH je izgubio povjerenje u tog partnera, pa je došlo do zaoštravanja odnosa, čak se spominjao i sudski epilog ili zapljena nedovršenih brodova, ali se ispostavilo da je gotovo neizvedivo te brodove zaplijeniti i dovršiti u nekom drugom brodogradilištu. Pomaka nije bilo sve do dolaska novog ministra obrane Ivana Anušića početkom 2024. Već na samom početku mandata on je otišao u splitski škver i sastao se s Debeljakom. To je Anušiću bio i prvi konkretan zadatak, da po mogućnosti oživi zamrli projekt, te je sredinom ožujka 2024. i potpisan ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji OOB-a.

Kako je nepovjerenje bilo veliko, dogovoreno je da će do kraja 2024. Debeljak dovršiti idući OOB Umag, koji je bio i inače na najvećem stupnju dovršenosti, od oko 80 posto, pa ako Brodosplit pokaže da može ispuniti taj ugovoreni zadatak i rok, onda će se možda nastaviti suradnja, ali po istom načelu, brod za brod. MORH je vrlo oštro pristupio nadzoru gradnje Umaga, čije su stručne ekipe gotovo danonoćno nadzirale postupak gradnje. Za Brodosplit je to također bio težak ispit, jer je drugi brod morao dovršiti po starim cijenama, što znači da je pristao ostvariti gubitak na toj gradnji. Kako je situacija s nastavkom gradnje bila neizvjesna, u MORH-u su za ovu i iduću godinu predvidjeli u svom proračunu određeni novac za nastavak projekta, ali budući da je riječ o manje od 14 milijuna eura ukupno u 2025. i 2026., jasno je da to ne može biti dovoljan novac za dovršetak još tri broda. U Brodosplitu inače računaju da sada jedan takav brod na tržištu vrijedi 20-ak milijuna eura. Nastavi li se suradnja, a to bi MORH trebao potvrditi tijekom ili nakon preuzimanja Umaga, ostaju dvije mogućnosti: ugovarati pojedinačno brod po brod ili ugovoriti dovršetak sva tri broda. Kako je Brodosplitu za dovršetak Umaga, a koji je bio dovršen 80 posto, trebalo devet-deset mjeseci, to bi značilo da će za svaki sljedeći biti potrebno više od godinu do godinu i pol dana po brodu. Oni su u različitim fazama dovršenosti, u prosjeku oko 60 posto. Ugovore li se istodobno sva tri preostala broda, taj bi se rok gradnje osjetno skratio. U MORH-u inače potvrđuju da su u tijeku pregovori oko nastavka gradnje, no ne iznose nikakve detalje. Očito je, pak, da se pregovara o cijeni i to će biti najveći izazov, jer si Brodosplit, koji je i dalje u nezavidnoj situaciji, ne može dopustiti da nastavi gradnju za koju nema pozitivnu računicu, a MORH ne želi preplatiti gradnju, pogotovo što se ulazi u desetu godinu od prvog ugovora. Nema dvojbi, međutim, da bi HRM-u dobro došla preostala tri OOB-a, kako bi zaokružio svoju flotu novih patrolnih brodova za potrebe svoje Obalne straže i time osigurao nadzor hrvatskog morskog teritorija. Omiš se, inače, pokazao dobrim i važnim patrolnim brodom i redovito ga se zove radi spašavanja i potraga, pogotovo u lošim vremenskim uvjetima.

Omiš i Umag zamišljeni su kao potpuno jednaki brodovi, međutim u međuvremenu je naručitelj zaključio da brod na visokom moru dobro funkcionira i bez brodskih stabilizatora, pa se oni više ne ugrađuju i to je jedina razlika. OOB-ovi su dugi 43,16 metara, opremljeni daljinski upravljanom oružnom stanicom s automatskim 30 mm topom Aselsan SMASH turske proizvodnje. Brod posjeduje i dvije teške strojnice Browning 12,7 mm te četiri ručno-prijenosna protuzračna raketna sustava. Brod ima autonomiju plovidbe od 10 dana, a posada broji 17 članova. Brzinu od 28 čvorova osiguravaju mu dva glavna dizelska brodska motora, američki Caterpillar, svaki od po 2525 kW, odnosno dva puta po 3386 konjskih snaga. Ovi OOB-ovi posjeduju i brzu jet-brodicu, koja se s posebne krmene rampe može spustiti s broda i tijekom vožnje, a koja propulzijom postiže i brzinu iznad 40 čvorova. Predviđena je za šest pripadnika posebnih snaga pod punom opremom te također posjeduje tešku strojnicu Browning 12,7 mm. OOB prema potrebi može svoj ispuh prebaciti ispod vodne linije, što mu smanjuje njegov termalni otisak. Ovi brodovi posjeduju i kamere visoke rezolucije za detekciju i praćenje ciljeva, kao i termalne kamere te dalekozore za noćno motrenje. Navigacijski radar ima domet od gotovo 100 nautičkih milja. Potpuno je nuklearno-biološko-kemijski zaštićen, što znači da se može i hermetički zatvoriti, a posjeduje i brodsku dekontaminacijsku stanicu. Uz to, opremljen je i vatrogasnim topom kapaciteta 1250 litara u minuti, dometa 50 metara.

Sudjelovat će i hrvatski škver

Završi li s uspjehom ovaj Anušićev "eksperiment", odnosno pokušaj spašavanja gradnje cijele serije HRM-u toliko potrebnih OOB-ova, bit će to početak dobre godine za HRM u cijelosti. Ova je godina i inače zamišljena kao prekretnica u razvoju HRM-a, a što je više puta najavljivao i sam premijer Andrej Plenković. To znači da će u ovoj godini napokon biti ugovaran odabir proizvođača koji će za HRM graditi multifunkcionalne korvete ili kako to neki vole nazivati veliki patrolni, izvanobalni ophodni brod. Radi se o brodu koji će biti sposoban za protuzrakoplovnu i proturaketnu obranu, koji će posjedovati i protubrodske rakete, torpeda, koji će se moći nositi i u protupodmorničkoj borbi, a bit će opremljen i s helikopterom. Zna se da je MORH već u kontaktu s nekolicinom proizvođača, a raspravlja se i o mogućnosti da bi u gradnji tih korveta barem djelomično sudjelovao i neki hrvatski škver. 

FOTO Suvremena tržnica transformirat će izgled hrvatskog grada: Prijedlog je senzacionalan, a projekt vrijedi sedam milijuna

Reportaža iz splitskog brodogradilišta Brodosplit
1/3
Ključne riječi

Komentara 1

Avatar The_Lacrdion_ZG
The_Lacrdion_ZG
12:32 09.01.2025.

Od potpisivanja ugovora 2015. godine do korone 2022. godine prošlo je 7 godina. Što je napravljeno od Brodosplita u tih sedam godina? Nisu isto mogli radi korone i radi toga što je materijal "naglo poskupio"?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije