Nakon afere koja je obilježila sam početak njezina mandata, a to je bila iznenadna odluka Vlade RH da se Ured predsjednika RH preseli s Pantovčaka na adresu rezidencije u Visokoj ulici 22, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović prije dva i pol mjeseca krenula je s osnivanjem povjerenstva sa zadatkom konačnog određivanja sjedišta hrvatskih predsjednika. Oni su, naime, još od 1991. (raketiranje Banskih dvora) u "privremenom" smještaju na Pantovčaku. Povjerenstvo za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda PRH održalo je svoju prvu sjednicu 18. svibnja, broji 11 članova, od kojih su 4 iz Ureda predsjednice, a predsjeda njezin predstojnik ureda Domagoj Juričić.
Bez zahtjeva za selidbu
Vanjski su članovi povjerenstva po jedan predstavnik Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), Glavnog stožera OS RH, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata i DUUDI-ja. Već nakon prvog sastanka nastao je spor jer na sastanak povjerenstva nije došao predstavnik DUUDI-ja, Vladina ureda za upravljanje državnom imovinom, koji je formalno i "zakuhao" cijelu stvar oko "prisilne" selidbe u Visoku 22. U Vladinu uredu tvrde da nisu dobili poziv na sjednicu te da je njihovo sudjelovanje trebala dogovoriti predsjednica s Vladom. Glasnogovornik Ureda Luka Đurić kaže pak da im ne pada na pamet "posredovati" između Vlade i njezina DUUDI-ja, nego kaže da su dudijevci "dobrodošli" na iduće sjednice Povjerenstva, koje će se, planirano je, održavati svakih petnaestak dana.
Prema izjavama nekih od sudionika osnivačkog sastanka, jasno je da je zadaća najprije utvrditi je li Pantovčak uopće zadovoljavajući prostor za Ured predsjednika, potom Visoka 22, kao i neke druge lokacije u Zagrebu. Djelatnici Ureda predsjednice održali su i prezentaciju iz koje je razvidno da smatraju kako je Vladina odluka o preseljenju u Visoku nezakonita. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (čl. 59.) kaže kako Državni ured "daje na korištenje nekretnine tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima državnog proračuna na njihov obrazloženi zahtjev, o čemu sklapa ugovor o korištenju". Kako nikakav zahtjev, a kamoli obrazloženje o selidbi i dodjeli nove lokacije nije DUUDI-ju stigao ni od bivšeg predsjednika Ive Josipovića ni od nove predsjednice, to je Pantovčaku dokaz o nezakonitosti. Naprotiv, i aktualna DUUDI-jeva uredba o mjerilima i kriterijima dodjela nekretnina temelji se na "obrazloženom zahtjevu". Koliko i država vjeruje u dodjelu Visoke 22 predsjednici, govori i podatak da u Uredu predsjednice ne dobivaju nikakve račune za režije i održavanje Visoke 22.
– Ne bismo ih ni platili jer nema te stavke u našem proračunu niti je ta lokacija zakonito dodijeljena nama – objašnjavaju u Uredu. A o kojim se potencijalnim troškovima radi, govori podatak iz DUUDI-ja da su troškovi Visoke 22 za 2014. iznosili 288.460 kuna.
Smanjivanje troškova
Zadaća je povjerenstva izrada stručnog nalaza te će dati i stručnu ocjenu o ponuđenim lokacijama. Naveden je, zanimljivo i znakovito, i stav kako će povjerenstvo razmotriti postoji li mogućnost smanjenja troškova smanjenjem kompleksa Pantovčaka i stavljanja dijela tog prostora, koji nije nužan za rad Ureda, u funkciju za ostvarenje neke druge javne svrhe i namjene. Znači da bi, izgledno, ostane li Ured na kraju i na Pantovčaku, ubuduće "zapasao" manju površinu. Otkriva se i da "do danas Ured predsjednice nije službeno primio navedenu odluku Vlade RH", kaže jedan od sudionika sjednice. Kada povjerenstvo završi rad, uputit će DUUDI-ju "obrazloženi zahtjev za osiguranje adekvatnog objekta". Članovi povjerenstva ovdje postavljaju i pitanje – može li Vlada RH uopće jednostrano određivati sjedišta za instituciju Ureda predsjednika RH.
>> DUUDI: Gdje će joj biti rezidencija, ne odlučuje predsjednica, nego Vlada
>> Ured predsjednika: Kolinda Grabar-Kitarović ne može u Visoku
Kralj Tomislav nije ni imao stalnu rezidenciju ali je ipak Hrvatska bila od Kranja do rijeke Bojane i graničila sa Italijom ,Austrijim, Mađarskom i Rumunjskom. Što je ostalo sad?