Građani su u anketi potvrdili ono što je godinama poznato, a na što i neprestano upozoravaju institucije poput MMF-a i Svjetske banke. Javna uprava je jedan od glavnih razloga velikih proračunskih rashoda, a njezina neumjerenost ruši konkurentnost ekonomije zemlje.
Tome je najbolji dokaz ova kriza iz koje naša zemlja ne izlazi, a i jedina ne provodi reformu javnog sektora. Teret krize uz tvrtke najviše osjećaju i sami građani, koji su odlučni da tako dalje više ne može. Nedavno izvješće MMF-a navodi da je ukupna masa plaća u javnom sektoru u Hrvatskoj veća nego u većini novih članica EU, ponajprije zbog velikog broja zaposlenih. Podaci Svjetske banke pokazuju da smo posljednjih godina za plaće u javnom sektoru trošili oko 10 posto BDP-a.
Prije dvije godine bivši ministar financija Slavko Linić izjavio je da je višak zaposlenih u javnom sektoru oko 15 do 20.000, no nije se dogodilo ništa. Aktualni ministar Boris Lalovac najavljuje smanjenje mase plaća kroz smanjenje plaća pojedincima. Smanjenja plaća i nekih davanja već su se poduzimala prijašnjih godina, ali ni to nije pomoglo. Zato što su istodobno zapošljavani novi ljudi po političkom ključu. A mjere poboljšanja efikasnosti i upravljanja javnim sektorom koji bi kao takav bio servis građanima i poduzetnicima nikada nisu poduzete. Niti mjerenje učinkovitosti među zaposlenima u javnom sektoru koje bi napravilo selekciju – tko će imati veću plaću, tko manju, a tko treba otići.
Bez toga usputni rezovi ne pomažu, znaju to i političari, ali tako im odgovara.
Najbolje dati otkaze svima i krenuti sa zaposljavanjem sposobnog kadra, a ne podobnog. Kako godine prolaze sve ih je vise, a usluga sve losija. Negativna selekcija je napravila svoje. Unistila drzavu...