- Mi od Europske unije do danas za velike projekte nismo dobili niti jedan euro. Sve smo gradili svojim novcima i zaduženjima. Prema tome kada smo već sagradili mi u Hrvatskoj autocestu skoro do Dubrovnika, onda očekujemo razumijevanje da se ta ceste produži. I kad se već okupljamo u Berlinu, onda je dobro čuti da od sedam država, pet država zagovara ovakav pristup - rekao je premijer Zoran Milanović nakon sastanka s tri premijera zemalja regije Albanije, Crne Gore i BiH. Jadransko-jonska cesta je komplementarna s Pelješkim mostom, tvrdi.
– Pelješki most nešto je što se trenutačno događa i realno je, dok je jadransko-jonska autocesta bliska perspektiva koja je Hrvatskoj financijski bitna radi produženja trase i prijenosa transporta koji ide preko Italije i raznim rutama na taj smjer kroz Hrvatsku. Za Crnu Goru to je najbliža veza sa Zapadom, BiH je bitna zbog koridora koji ide kroz njezin teritorij, a jednako tako i Albanija – dodao je hrvatski premijer.
Istaknuo je da Hrvatska neće odustati od monetizacije autocesta. Neslužbeno doznajemo kako se na zatvorenom sastanku se razgovaralo o tome da je jadransko-jonska cesta prioritet preko koje će se ulaziti u Dubrovnik, ali to ne isključuje gradnju Pelješkog mosta. Time gradnja brze ceste kroz Hrvatsku pada u drugi plan.
– Monetizacija autocesta nužna je jer one samo četiri mjeseca u godini donose novac. Nas je samo 4,5 milijuna, što je nedovoljno da ta autocesta bude isplativa – rekao je Milanović.Ipak, mnogi financijski stručnjaci u Hrvatskoj ističu da bi potvrđen projekt jadransko-jonske autoceste mogao znatno podići vrijednost autoceste i da se ne treba žuriti s njezinim koncesioniranjem. Premijeri četiriju zemalja regije – BiH, Hrvatske, Albanije i Crne Gore – odlučili su u četvrtak u Berlinu njemačkoj kancelarki iznijeti zajednički projekt gradnje jadransko-jonske autoceste kojim bi se trasa puta nastavila na hrvatsku autocestu A1 te se, umjesto sadašnjih prijedloga nastavka hrvatskim zaleđem, preselila na obod Popova Polja prema Crnoj Gori i Albaniji. Cesta bi se mogla završiti do 2030. iako je realniji rok završetak 2050.
>>Merkel u 'impresivnom Dubrovniku': Odnosi s Hrvatskom su izvanredni!
>>Milanović: Ne guramo se u prvi red, ali ne možemo se skriti od obveza i odgovornosti
i opet o regionalnoj saradni, omiljenoj temi ovih na vlasti...