Sabinu Škrtić na privremenu čelnu poziciju Hrvatske gospodarske komore postavio je Ivan Vrdoljak, kojemu je pomoćnica u Ministarstvu gospodarstva. U vrlo kratkom roku povukla je važne poteze za Komoru, ali poštujući pri tome mišljenje članova Skupštine i predstavnika Nadzornog i Upravnog odbora, te na temelju toga donijela i ključne promjene usvojene u novom statutu Komore. Pa će novi predsjednik biti volonter ili profesionalac s potrebnih 10 godina iskustva na vodećoj poziciji, a već ranije ukinula je doprinose, smanjila članarine, pronašla manji prostor za predstavništvo Komore u Moskvi...
Usvojen je statut, kada će se objaviti kandidacijski poziv za predsjednika i kada bi se trebalo znati njegovo ime?
Očekujem da bi Hrvatska gospodarska komora trebala imati novu predsjednicu ili predsjednika početkom ožujka. Statut treba biti objavljen u Narodnim novinama i stupa na snagu osam dana od dana objave. Odmah nakon stupanja na snagu Statuta, objavit ćemo kandidacijski poziv. Planiram do kraja veljače završiti postupak izbora kako bi 1. ožujka HGK dobio osobu koju je izabrala Skupština, odnosno predstavnika svih članica, koja će s punim integritetom voditi tu instituciju iduće četiri godine.
Očekujete li velik interes, jer zbog uvjeta i nema puno gospodarstvenika koji zadovoljavaju kriterije?
Teško mi je ocijeniti koliki bi interes mogao biti, ali odaziv velikog broja kandidata nikako nije presudan. Mislim da je najvažnija kvaliteta mogućih kandidata. Ovo je, naime, sigurno jedna od najznačajnijih pozicija na gospodarskoj, institucionalnoj, ali i društvenoj sceni Hrvatske, jer HGK, iako se to do sada često zaboravljalo, predstavlja baš sve gospodarske subjekte u Hrvatskoj. Često smo bili svjedoci da se na različite izrazito odgovorne pozicije javljaju ljudi koji precjenjuju svoje kompetencije, znanja i iskustvo koje je potrebno da bi se takvi sustavi uspješno vodili.
Očekujete posve novo vođenje...
U redu je biti ambiciozan, ako se pritom ne zaboravlja da ambicija znači i odgovornost i svijest o vlastitim prednostima i nedostacima. U Hrvatskoj svakako postoje ljudi koji zadovoljavaju postavljene kriterije, samo je pitanje njihove motivacije, odnosno jesu li spremni založiti svoje znanje, energiju i vrijeme u izazovan i mukotrpan posao repozicioniranja HGK. U tom procesu zadovoljstvo neće doći iz plaće i pogodnosti koje ta pozicija nosi, nego iz rezultata koje u ovim zahtjevnim vremenima mora imati ukupno gospodarstvo.
Zašto je kao uvjet određeno baš 15 godina rada, uz 10 godina na vodećoj poziciji?
Ova kombinacija, da tako kažem, kilometraže izražene kroz ukupno radno iskustvo te iskustvo na izvršnim i strateškim pozicijama u gospodarstvu, minimum je koji garantira da će Skupština HGK novog predsjednika ili predsjednicu birati među ljudima za koje će imati na temelju čega ocijeniti kako se osoba koja želi biti na toj važnoj poziciji nosila s poslovnim izazovima i kakve rezultate je do sada postigla. Ukratko, kod nekoga tko ima takva iskustva u poslovnom svijetu ne kupujete mačka u vreći, već osobu koja je već pokazala što i kako može. Petnaest godina radnog iskustva znači da je netko 15 godina u kontinuitetu prolazio sve razvojne faze svoje karijere u smislu upoznavanja s poslovnim procesima, razumijevanja ukupnog i poslovnog te društvenog okruženja, iskusio uspone i padove. To znači sudjelovanje u najmanje 15 godišnjih poslovnih planova, znači iskustvo u pripremi i realizaciji najmanje tri strateška koncepta, znači najmanje 15 puta odgovarati za rezultate i imati iskustvo vođenja i upravljanja ljudima te nositi odgovornost za njihove sudbine. Deset godina iskustva na izvršnim i strateškim pozicijama znači odgovornost i težinu donošenja odluka i upravljanja rezultatima te sposobnost gledanja dalje od drugih.
Ljudi ne postaju direktori ili članovi i predsjednici uprava na temelju svog izgleda, nego zato što imaju znanja i vještine te se od njih na prvome mjestu očekuje odgovornost i rezultati
Sabina Škrtić
Dakle, želite voditi HGK kao tvrtku?
Ljudi ne postaju direktori ili članovi i predsjednici uprava na temelju svog izgleda, nego zato što imaju znanja i vještine te se od njih na prvome mjestu očekuje odgovornost i rezultati! Vrijeme je da u HGK prestanemo samo pričati o izvrsnosti nego da je i prepoznajemo i zahtijevamo, te time na vlastitu primjeru pokažemo kakav želimo da bude poduzetnik i gospodarstvenik u Hrvatskoj.
Što ako se ne javi nitko, odnosno ako Skupština nikoga ne izabere?
Vjerujem da do takvog scenarija neće doći, ali u tom bismo slučaju postupak ponovili. Smatram da su članovi Skupštine i Upravni odbor HGK ispravno prepoznali značaj podizanja kriterija za tako važnu i odgovornu poziciju i glasom za dizanje ljestvice donijeli dobru odluku koja će rezultirati i kvalitetnim kandidatima za predsjednika ili predsjednicu.
Iako ste v. d., poduzeli ste neke mjere, poput rješavanja pitanja članarina i doprinosa, a pronašli ste i manji prostor za predstavništvo u Moskvi?
Smanjivanje članarina i ukidanje doprinosa bila je nužna odluka koja na neki način uvjetuje promjene. Bio je izazov naći pravu mjeru kako se ne bi ugrozilo redovno poslovanje HGK do izbora čelne osobe i definiranja dugoročne strategije i ciljeva te institucije, a istovremeno pokazati i osigurati spremnost za promjene. HGK mora dijeliti sudbinu hrvatskog gospodarstva i krenuti putem razvoja usluga po mjeri hrvatskog gospodarstva te na tome temeljiti buduće prihode. Smatram to početkom definiranja budućeg modela financiranja. Smanjivanje troškova za predstavništvo u Moskvi spada u kategoriju odluka kriznog upravljanja, što je priroda v.d. mandata – donositi brze i racionalne odluke.
Mislite li da bi trebalo vratiti i predstavništva u regiji, koja su ukinuta?
Smatram da je izuzetno važna prisutnost HGK u regiji, ali ne kao što je to bio dosad slučaj. Mislim da postoji kvalitetan prostor za suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te da u regiji predstavnik HGK može biti, primjerice, eksterni član tima MVEP-a. Na taj način bi se osigurala kvalitetna podrška hrvatskom gospodarstvu kroz sinergijsko djelovanje MVEP-a i HGK, a daleko racionalnije u smislu troškova. Međutim, odluku o tome kakva će biti strategija HGK u regiji donijet će predsjednik koji bude izabran na puni mandat.
Što ste zatekli kada ste došli u Komoru?
Ogorčenje, nevjericu i razočaranje dobrih i kvalitetnih ljudi. Iskreno, ta mi je spoznaja bila najteža. Sustav sa stogodišnjom tradicijom to nikako ne zaslužuje. Ne smije se dopustiti da bilo koji sustav, a posebno ne takav, bude talac pojedinca ili grupe. HGK zaslužuje puno bolje jer to je jedini takav sustav koji imamo s dugim institucionalnim pamćenjem i iz njega se može i mora dobiti više i bolje. U organizacijskoj strukturi, HGK mora osuvremeniti i ojačati dio poslovne podrške, dok u dijelu osnovne djelatnosti ima brojne prednosti i značajnu snagu koju pravim vođenjem treba ojačati i dodatno prilagoditi potrebama gospodarstva. Danas ćete vrlo često čuti potpuno oprečne stavove gospodarstvenika; ili će reći da su jako zadovoljni ili će žestoko kritizirati i tvrditi da HGK ne ispunjava svoju ulogu. To se mora promijeniti. Kvaliteta usluge i onoga što HGK nudi ne smije ovisiti o pojedincu na čelu institucije, nego mora postojati jasan strateški okvir, jasni ciljevi, snažna proaktivnost i jedinstvena kvaliteta odnosa sa svim dionicima gospodarske scene.
Je li revizorska kuća završila “clean start” i što pokazuju nalazi?
Clean start ulazi u završnu fazu. Još je prerano za komentiranje rezultata, ali je sigurno da će nova čelna osoba dobiti ukupnu sliku stanja financija, imovine, obveza i potencijalnih rizika, kao i prijedlog mjera i aktivnosti po ključnim pitanjima. To je vrijedna početna točka za svakoga tko dođe na čelo HGK. Jednako tako smatram važnim da rezultati te aktivnosti najprije budu predočeni institucionalnim tijelima HGK.
Hoće li situacija možda biti i znatno drugačija, s obzirom na to da dio dokumenata drži DORH?
Nadamo se da ne, zato što smo se trudili napraviti kopije sve izuzete dokumentacije. Međutim, kako nikada nije napravljena službena primopredaja, uvijek postoji rizik da nam u ovom trenutku neke obveze nisu poznate iz objektivnih razloga. Ipak, ako se takvo što i dogodi, smatram da neće drastičnije utjecati na ukupnu sliku stanja.
Spomenuli ste da je previše zaposlenih u Komori i da bi se taj broj trebao smanjiti za oko 10 posto. Hoće li to na kraju biti odluka predsjednika?
Deset posto je konzervativna procjena i to je broj koji je realan i dostižan u 2014. godini, u konačnici i temeljem prirodnog odljeva i zatvaranja predstavništava u regiji. Provedba je svakako jedan od prvih zadataka novog predsjednika ili predsjednice. Međutim, u kojoj će mjeri i kako biti provedeno restrukturiranje HGK ovisit će o viziji, strategiji i ciljevima čelne osobe.
Ima li i odluke što će se napraviti sa zatečenom imovinom u HGK, kao što su umjetnine?
HGK ima vrijednu imovinu, o slikama i umjetninama se najviše pisalo, ali HGK posjeduje i druge vrste imovine. Važno je složiti i primijeniti kvalitetnu politiku upravljanja ukupnom imovinom u maniri dobrog gospodara. Vjerujem da postoji način kako i vrijednu umjetničku zbirku staviti u funkciju promicanja kulturnog identiteta Republike Hrvatske, što je jednako tako važan faktor u promicanju hrvatskog gospodarstva u cjelini.
Stroži su kriteriji za donošenje odluka, pa će o velikom broju njih Skupština morati znati.
Dolaskom na ovu poziciju moji su ciljevi bili jasni: stabilizirati situaciju u HGK i omogućiti redovan rad i ispunjavanje zadaća HGK te osiguravanje institucionalne platforme za transparentno poslovanje. Rad na Statutu HGK bio mi je lijepo profesionalno iskustvo koje je pokazalo da postoji otvorenost i spremnost članova Skupštine, Nadzornog i Upravnog odbora na veću odgovornost u strateškom i operativnom radu HGK. Zato sam iskreno ponosim procesom donošenja Statuta i rezultatom tog otvorenog dijaloga. Smatram da smo zajedno definirali kvalitetnu platformu za budući rad i razvoj HGK.
Kada se očekuje raspisivanje javnog natječaja za izvršnog direktora?
Uloga izvršnog direktora treba se definirati internim aktima HGK. Odluku o toj poziciji, ulogama i odgovornostima, pa tako i o trenutku raspisivanja natječaja, donijet će novi predsjednik ili predsjednica HGK. Smatram važnim ustrojiti takvu poziciju u HGK, čime bi se dodatno ojačalo operativno vođenje, dok bi predsjednik ili predsjednica HGK morali biti posvećeni pozicioniranju i jačanju strateške uloge HGK u promicanju interesa hrvatskog gospodarstva. Jednako tako smatram važnim osigurati da čelna osoba te institucije primijeni organizacijski ustroj za koji je sigurna da će poduprijeti realizaciju vizije. Jako je važno da na čelo HGK dođe osoba s jasnom vizijom i ciljevima.
Koliko vam je vremena oduzimalo bavljenje Komorom, s obzirom na to da se brinete i o velikom dijelu u Ministarstvu?
Pozicija pomoćnice ministra gospodarstva i v. d. predsjednice HGK su velika odgovornost i čast. Žao mi je što je do ovakve situacije zbog potresa u Komori uopće došlo, ali u životu to nije rijetkost i katkad treba podnijeti teret. Međutim, nije moguće raditi dva tako odgovorna posla bez tima. Imam sjajan tim i izvrsne profesionalne odnose i u Ministarstvu gospodarstva i u HGK, ali i u svim resornim tijelima. Okružena sam odličnim, proaktivnim ljudima koji su me prihvatili i podržali u obje institucije i na tome sam im iskreno zahvalna. Smatram da uspjeh svake čelne osobe ovisi o timu. Svi smo dali najbolje od sebe te sam mirna. Uvijek mi je bitno opravdati povjerenje koje mi je pruženo i nije mi žao vremena i truda koje sam u to uložila.
Nego politike koja te je tamo stavila.