Srčano-žilne bolesti uzrok su gotovo svake druge smrti, ali u Hrvatskoj se bilježi smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, i to 35,6 posto u posljednjih deset godina! Izraženije je to za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest srca, i to osobito za osobe u dobi do 64 godine, podaci su HZJZ-a.
Pravodobne intervencije
Bolesti srca i žila i dalje su vodeći uzrok smrti i pobola, no time je značajnija ovako velika stopa smanjenja smrtnosti. Što je pridonijelo smanjenju? Kao i druge zemlje, i Hrvatska ima Nacionalnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti koja stavlja naglasak na edukaciji stanovništva o štetnosti pušenja, nereguliranog krvnog tlaka, povišenih masnoća i šećera u krvi te općenito na zdravu prehranu i aktivan način života. Međutim, u RH postoji visoko razvijena mreža sekundarne prevencije, ističe doc. dr. sci. Boris Starčević, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB-a Dubrava. Riječ je o mjerama koje se provode nakon što se bolest pojavi, a koja se temelji na dobro organiziranoj mreži invazivne kardiologije, tzv. Mreža primarne perkutane intervencije (PCI).
– PCI osigurava optimalno liječenje bolesnika s najtežom manifestacijom srčane bolesti, srčanim infarktom miokarda. U tom trenutku ključna pretraga kod bolesnika je koronarografija – prikaz koronarnih krvnih žila koje hrane srce od kojih je u infarktu jedna ili više njih začepljena krvnim ugruškom. Liječnik, visoko educirani invazivni kardiolog tada uz pomoć specijalnih katetera i slikovnih metoda koje se temelje na rendgenskom zračenju ulazi u srce i otvara krvnu žilu. Pravodobno otvaranje krvne žile smanjuje oštećenje srčanog mišića i samim time osigurava preživljenje bolesnika. Upravo zbog organizacije navedene službe došlo je do znatnog pada bolničkog mortaliteta zbog infarkta – objašnjava dr. sc. Mario Sičaja, dr. med., kardiolog Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB-a Dubrava.
Upravo tim iz KB-a Dubrave predvođen dr. Starčevićem educirao je znatan broj invazivnih kardiologa, a posebice su pomogli u osnivanju invazivnih centara u Splitu, Dubrovniku, Slavonskom Brodu te Mostaru u BiH, što je i temelj funkcioniranja mreže primarne PCI.
– Navedeno u kombinaciji s izuzetno učinkovitim lijekovima, uz određenu korekciju životnog stila vjerojatni je uzrok smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti – zaključuje dr. Sičaja. Ipak, dodaje, ne smijemo se zavaravati: broj bolesnika koji žive s kardiovaskularnim bolestima u znatnom je porastu. A ne uspiju li kardiolozi pročistiti krvnu žilu, pacijent završi kod kardiokirurga.
Obljetnica kardiokirurgije
– Godišnje se u RH napravi 2700 kardiokirurških operacija, manje od standarda koji bi iznosio 4200 operacija – kaže prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb. Oko 25 kardiokirurga, koliko ih ima, nije dovoljno pa se na operaciju dugo čeka. Inače, KBC danas obilježava 50. godišnjicu kardiokirurgije, koja je ujedno i 50. godišnjica kardiokirurgije u RH jer je upravo na Rebru 1964. godine obavljena prva operacija srca.
>>U KBC-u Zagreb otvoren laboratorij za intervencijsku kardiologiju
znači li nešto taj naslov...