Dobri primjeri demografske politike

Ova je općina rekorder po davanjima za djecu!

Vir
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
1/5
04.03.2016.
u 09:45

Za razliku od države, mnoge općine i gradovi znaju što je pronatalitetna politika

Dok je država jedva pronašla 100 milijuna kuna u proračunu za jednokratne naknade za rođenje djece, a koje su dostatne za tek trećinu beba, mnoge općine i gradovi posljednjih godina preuzimaju odgovornost za demografsku sliku svojih mjesta i spremniji su od države odriješiti kesu. I odgovorniji. Iako su naknade za rođenje djece tek jedna od mjera pronatalitetne politike, one ipak mnogo govore o odnosu općina i gradova prema djeci i demografskom problemu. Vir je primjer općine s izdašnom pronatalitetnom politikom koju, osim naknade za rođenje prvog djeteta od 7500 kuna, a koja se udvostručuje za drugo dijete, prati niz mjera usmjernih na blagostanje djece i obitelji.

Raste broj djece u vrtiću

Općina Vir bi komotno mogla stati uz bok razvijenih europskih zemalja koje drže do obiteljske politike. U Viru je vrtić za djecu besplatan, općina roditeljima školaraca refundira troškove knjiga u iznosu od 1500 kuna, besplatan je prijevoz osnovaca i srednjoškolaca, a školarcima općina financira i “marendu” izdvajajući za to 1800 kuna godišnje po djetetu. Usto, redovnim studentima izvan Zadarske županije plaća stipendiju od 1200 kuna, a unutar županije 800 kuna, dajući dodatnih 400 kuna za djecu koja su odlični studenti. Rezultati takve politike već su vidljivi. Tako su u vrtiću 2001. imali 17 djece, a lani 72 djeteta. U Vir se doseljavaju mlade obitelji iz Zadra, Zagreba i drugih gradova i mjesta, kažu nam u toj općini, a doseljavanje i porast broja djece u vrtiću povezuju s pronatalitetnom politikom. Kako je Vir prijatelj gradu Oslavany u Češkoj, virska djeca od 5. osnovne do 1. srednje idu na besplatno skijanje u Češku, a češka djeca dolaze besplatno na ljetovanje u Vir.

Inače najveću naknadu, 20.000 kuna za rođenje djeteta, bez obzira na to koje je po redu, u Hrvatskoj izdvaja općina Molve, no tek od 2014. pa će se učinak te mjere tek vidjeti za koju godinu.

– Ne može se očekivati da sve demografske probleme riješi država, i lokalna zajednica ima odgovornost za demografsku sliku, a samo je manji dio općina i gradova shvatio taj problem, dok većina i dalje misli da će problem riješiti država pumpanjem novca, ili netko drugi. Novčana davanja za djecu su bitna uz druge mjere, dostupnost jaslica i vrtića, odnos poslodavaca prema zaposlenim ženama, subvencije na kredite za mlade obitelji – zaključuje demograf prof. dr. Anđelko Akrap.

I Blato na Korčuli spada među općine izdašne u naknadama za djecu. Za rođenje prvog djeteta izdvajaju 5000 kuna, za rođenje drugog djeteta 10.000 kuna te čak 60.000 kuna za treće dijete, što se isplaćuje u sedam rata. Fani Bačić, voditeljica te općine za društvene djelatnosti, kaže nam da su od 2008. do kraja studenog 2015. izdvojili za djecu više od 3,5 milijuna kuna, a lani su imali više rođenih nego umrlih.

Mali Lošinj socijalno osjetljiv

Kvarnerski grad prijatelj djece svakako je i Mali Lošinj, koji dodatno vodi računa i o socijalno ugroženim obiteljima. Zagreb ima naknadu za treće dijete od 54.000 kuna, no s naknadom za rođenje prvog i drugog djeteta nije naročito izdašan. Je li previše očekivati od ove države, drugih gradova i općina da se ugledaju na Vir? Zasad jest jer još uvijek mnogi, nesvjesni vlastitog malograđanskog kompleksa i socijalno neosjetljivi naspram tuđih egzistencijalnih i roditeljskih problema, a koji su problemi svih nas, javno izjavljuju da se o demografiji i natalitetu previše govori...

>> Hrvatska umire: Nikad manje rođenih, ostat ćemo bez tisuću školskih razreda! 

>> Zaboravimo na bolje mirovine jer imamo sve manje djece

Komentara 15

Avatar Debilni-hrvatina
Debilni-hrvatina
11:16 04.03.2016.

Da ja nesto napisem(kao Viranin ) o opcini Vir i nasem "bajnom" nacelniku...Nas nacelnik je madjionicar tj on uspijeva da vraca 17000 € mjesecno od zarade 12500hrk !!!Ima osimtoga lokal koji radi cijelu godinu ali u njega dolazi promet samo u 6,7,8 mjesecu-i on uspije za 2,5 mjeseca turisticke sezone 2,5 miliona hrk da zaradi !!!!!Novci se ubiru na nelegalan nacin,krsi se ustav HR -ali to ocito nikoga ne interesuje zato sto mu je caca glavni BABO u Zadarskoj zupaniji.Inace je sin uspio svoje bogastvo da uveca za 3 mandata za nekih 450% ..a vi meni o Viru....Zasto ne pisete o najskupljoj legalizaciji u HR???Najskupljim komunalijama??Najskupljim osvjetljenjem??Najskupljim prikljuccima vode?Najvecem pranju novaca u zadarskoj zupaniji???Moga bih o tome jos dugo ali nepomaze mi i tak nista...

ER
Erick
10:26 04.03.2016.

Problem je daleko veci, on bi trebao biti na nivou drzave. Mora biti jedna solidna odluka koja ce pomoci mladima da imaju mogucnost za zivot I da im djeca imaju najosnovnije potrebe za zivot. Zbog teskog stanja supruga I ja smo otisli koncem 60ih u daleki svijet sa malom kceri koja je bila stara 8 mjeseci. U ono "zlatno" doba kako ga pokusavaju prikazati" antifasisti" nismo imali drugog izbora, nase zarade nisu pokrivale nase osnovne potrebe. Danas sam u poodmaklim godinama, imamo 4 djece, svi zavrsili fakultete I imaju svoje obitelji. Ja sam sam radio, supruga je bila kod kuce sa djecom I nije bilo lako ali smo si mogli priustiti ono najosnovnije za zivot. I u ovoj drzavi nije bilo pomoci za obitelji sa djecom ali se moglo zaraditi za osovne potrebe i moglo se zivjeti I od jedne place, makar ono naosnovnije. Danasnje generacije nisu sklone se vratiti osnovama zivota, zato I nemaju djecu. Vjerojatno da smo ostali kod kuce I mi bi mozda ostali na jednome djetetu jer ona "zlatna" doba nisu nam davala priliku da imamo cetvoro.

DU
Dudek
11:23 04.03.2016.

Lako je bit dobar s tuđim novcima. Ovi izmišljeni načelnici i samoupravne lokalne jedinice su društveni parazit. To je čista politička manipulacija. Gdje nema prozvodnje i idustriskih pogona je utopija. Mi smo žtve ovih dobrotvora. Svaki taj ŠERIF ima službeno vozilo.Još i vozača jer oni i poiju šampnjac pa da drgovi ne ostanu bez vozačke. Imamo 528 općina i načelnika? Zašto ih ne ukinete?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije