Solira li ministar financija ili je dobio mig premijera Zorana Milanovića da napadne banke kako bi smanjio prostor za djelovanje raznoraznih udruga, jedno je od češćih pitanja koje se čuje ovih dana.
Banke su omiljena meta ministra Lalovca, no ovotjedna serija kritika teško da se može gledati izvan političkog konteksta.
Lovrinović osniva stranku
– Bilo je očekivano da će nakon onako dobrog rezultata Ivana Sinčića na predsjedničkim izborima dugovi postati relevantna tema uoči parlamentarnih izbora, ne samo za nove stranke i pokrete nego i za vodeće političke stranke. Jako je bitno da se u napadima na banke ne prijeđe prihvatljiva granica – prokomentirao je sociolog Dragan Bagić najnovija zbivanja na političkoj pozornici.
Milanović je očekivao brzi dogovor banaka o konverziji kredita u švicarskim francima, no dobio je tvrdoglave pregovarače na obje strane – banke koje traže socijalne kriterije i Udrugu Franak koja ne odstupa ni milimetar od zahtjeva da im se krediti računaju po početnom tečaju. Pozivom "svim nezadovoljnim građanima" da im se pridruže na prosvjedu, navodeći pritom nezaposlene, zaposlene, nezadovoljne, Udruga Franak zakoračila je na političku pozornicu i prestala biti interesna organizacija.
Njihov savjetnik, profesor s Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović već je najavio da će osnovati stranku i s njom izaći na parlamentarne izbore, a potpuno je jasno da će mu Udruga Franak biti glavna platforma budući da je poznat samo u ekonomskim krugovima. Njegove kritike na račun banaka i HNB-a melem su za uši ljudima koji se žele riješiti valutne klauzule, no Lovrinović ima dosta oponenata među ekonomistima.
– Dužnici u francima nisu homogena skupina i pogrešno je vjerovati da se preko jednog interesnog pitanja može ostvariti politički angažman – kaže Bagić.
Ekonomistu Željku Lovrinčeviću sporna je i pozicija Vlade koja nema konkretna rješenja ni za franak ni za kamate pa nepotrebno uvlači banke i Hrvatsku narodnu banku na teren politike i predizborne kampanje.
Pridonijeli recesiji
– Ako nešto hoćeš od financijskog sektora, onda doneseš zakon, paziš da je u skladu s ustavom i tražiš od banaka da ga primijene. Ovo je popunjavanje prostora koje stvara nervozu i nepovjerenje u bankarski sustav – upozorava Lovrinčević.
Guverner Vujčić i same banke odšutjeli su najnovije kritike, svjesni da se u predizborno vrijeme pretjeruje sa svih stana, no rezultat svega toga još je manje kredita i sve zatvoreniji bankarski trezori.
– Ne želim se petljati u dnevno-politička prepucavanja, ali iz podataka koji su javno dostupni može se zaključiti da su banke pridonijele recesiji svojom politikom kamatnih stopa. Dok je trajala ekspanzija, poticali su zaduživanje, a kad je došla recesija, dizale su kamatne stope kako bi amortizirale gubitke koje su im stvorili loši krediti – ističe Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.
Ovaj tjedan prosvjedovala je i udruga Blokirani, no bez većeg odjeka jer se na skupu pojavilo samo tridesetak ljudi. Bitka se bije i u sudnicama, a dosadašnje prvostupanjske presude pokazuju da su krediti u švicarskim francima podijelili i suce.
Banke ne zatvaraju trezore, vec nitko vise ne zeli uzimati kredite za koje je ocigledno da se ne mogu vratiti.Ljudi su postali svjesni da ovakvim kreditima ne mozes kupiti stan, auto, uloziti u posao jer neces imati ni stan nii auto ni firmu nego samo dugove.Vlada je nesposobna i da zeli nesto uciniti uradili bi to putem donosenja zakona, a ova upozorenja banke na obvezuju kao i zamrzavanje tecaja ( to je populisticki potez kojim vlada tu razliku preuzima na sve nas - jer ce svaki sud to presuditi u korist banke) . Banke se ne bune na zamrzavanje tecaja, a ni to nece izvuci iz robstva ona koji placaju kredite u svicarcima.