Zvonko Kusić:

Stepinac nam i danas poručuje što je Hrvatska, Katolička crkva i hrvatska sloboda

alojzije stepinac
Foto: HAZU
04.11.2015.
u 22:16

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudjelovao je u akademskom razgovoru na temu Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudjelovao je u akademskom razgovoru na temu Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja održanom u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta. 

U svom je izlaganju akademik Kusić Stepinca usporedio s Josipom Jurjom Strossmayerom, kazavši da je poput njega bio gigantska figura hrvatske povijesti u teškim vremenima za hrvatski narod čiji značaj je prešao granice Hrvatske. Podsjetio je da se Stepinac tijekom života susreo s četiri totalitarna režima – za studija u Rimu od 1924. s talijanskim fašizmom, po povratku u domovinu 1931. s kraljevskom diktaturom, 1941. s ustaškom Nezavisnom Državom Hrvatskom te 1945. s komunističkom Jugoslavijom te da je uvijek bio u sukobu s postojećim režimom.

Akademik Kusić je istaknuo Stepinčevo pomaganje progonjenim Židovima još prije početka Drugog svjetskog rata. -Iako je u početku pozdravio uspostavu NDH kao hrvatske države, zauzeo je kritičan stav prema ustaškom režimu i to javno, vrlo jasno i glasno, te je spasio mnoge progonjene Židove, Srbe i komuniste. U našem dijelu Europe, ali i u cijeloj okupiranoj Europi nije bilo čovjeka takve čvrstine koji bi se usudio to činiti, zbog čega mu je život bio ugrožen, a ustaške vlasti su tražile njegovu smjenu. Dolaskom militantnog ateizma 1945. Stepinac ostaje čvrsto na braniku hrvatske Crkve i hrvatskog naroda. Napadajući Stepinca komunisti su napadali i Katoličku crkvu i ideju hrvatske slobode. Vlasti su ga suđenjem na montiranom procesu htjele zastrašiti, no on je postao simbol nade i otpora i pozicionirao se kao simbolički vođa hrvatskog naroda. Time je Katolička crkva koja je stoljećima bila supstitut hrvatske državnosti nastavila tu ulogu i pomogla hrvatskom narodu prebroditi jedan od njegovih najtežih trenutaka. Stepinac je odbio otići u Rim i ostao uz svoj narod i narod uz njega, a narod je uvijek najviši sud- rekao je akademik Kusić.

Za Stepinca je kazao da je snagu crpio iz duboke vjere. -Nije mrzio ni svoje progonitelje i ta njegova čvrstoća i snaga ušla je u identitet cijelog naroda. Stepinac je nadživio i svoje progonitelje i njihove argumente te nam i danas poručuje što je Hrvatska, što je hrvatska Katolička crkva i što je hrvatska sloboda. Stoga spada među najznamenitije Hrvate- zaključio je akademik Kusić. 

U akademskom razgovoru sudjelovali su i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, zamjenik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Gordan Ravančić, ravnateljica Staroslavenskog instituta dr. sc. Marica Čunčić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. sc. Božidar Petrač, prof. dr. sc. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i postulator Stepinčeve kauze mons. dr. sc. Juraj Batelja. Pozdravnu riječ okupljenima uputio je kardinal Josip Bozanić.

>>Zvonko Kusić: Obrazovanje, znanje i rad moraju biti temelj društva

>>Ostavština biskupa Strossmayera su temelj moderne hrvatske nacije

Komentara 5

OG
Oger
09:31 05.11.2015.

Usporediti Strossmayera sa Stepincem je sakrileg. Juraj se okrece u grobu.

AN
antonelić
20:04 05.11.2015.

intelektualna "krema" hrvatskog društva ... pogledajmo bolje sliku , fale samo akademik reiner i hloverka novak srzić ...

Avatar lola lola
lola lola
09:33 05.11.2015.

Pa s obzirom da su krscani i posebno katolicka crkva nenormalno opsjednuti mucenistvom i zrtvovanjem, zahvalite se komunizmu koji vam je ucinio uslugu i napravio od covjeka mucenika kojemu se mozete moliti. Pa krscanstvo je ionako religija zrtvovanja covjeka, jer bez toga nema religije u kojoj je spas duse jedino moguc ako se zrtvujemo dobrovoljno za druge.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije