Baranjski kulen samo što nije dodan listi autohtonih hrvatskih proizvoda s oznakom zaštite zemljopisnog podrijetla na razini EU.
Stoga je udruga proizvođača kulena – Baranjski kulen iz B. Manastira – jučer uz potporu europarlamentarke Biljane Borzan u Bruxellesu promovirala okuse i mirise specijaliteta za koji se nadaju da će biti tražena roba i na zajedničkom tržištu EU, ali i u dalekim azijskim zemljama poput Japana i Južne Koreje odakle je već iskazan interes.
Premalo teških svinja
Predsjednik udruge Miodrag Komlenić kaže kako okupljaju sedam članova od kojih svaki godišnje proizvede 7 do 8 tona baranjskog kulena, dok je najveći proizvođač Agrokorovo Belje s godišnjom proizvodnjom od više od 300 tona. Kažu kako im je za rast proizvodnje samo nebo granica. Nakon što kuleni dozriju na tržištu planu za manje od dva mjeseca. Trenutačna cijena na domaćem tržištu za kilogram te delikatese je 200-tinjak kuna. Kad dobije zaštitu vrijedit će i 30-ak posto više, no što je najvažnije, zaštitit će se od raznih plagijata koje na našem tržištu prodaju čak i Mađari za samo 50-ak kuna. – Baranjski kulen nije samo prehrambeni proizvod, on je i dio kulturnog nasljeđa i povijesne baštine Baranje – istaknuo je Komlenić.
Udruga Baranjski kulen osnovana je 2007., a u zaštitu se, uz potporu Belja, EBRD-a i FAO-a, krenulo tijekom 2008. Pri EK rok za prigovore zemalja članica na zaštitu toga proizvoda istekao je sredinom srpnja te je pitanje dana, smatraju u udruzi, kad će biti registriran. Za trenutačnu proizvodnju 350 tona treba dvostruko više kvalitetne sirovine, isključivo se koristi meso teških svinja i krmača kojih u Hrvatskoj nema pa se dio sirovine i uvozi. Ključne sirovine su i domaća baranjska ljuta i slatka mljevena paprika.
– Ovakve zaštite autohtonih proizvoda specijalizirane su uglavnom za male proizvođače, no kako je riječ o proizvodu od velikoga potencijala, koji ne možete naći nigdje u svijetu, a Baranja mu je tipično podneblje, nismo mogli ostati po strani – kaže Ljerka Puljić, članica NO Agrokora, ističući kako će EU zaštita baranjskome kulenu pomoći da osvoji nova tržišta te bude uspješan i priznat, što će potaknuti još više OPG-a da se uključe u proizvodnju.
Vole ga i mladi Baranjci
Dobra je vijest i što se sve više mladih Baranjaca interesira za pokretanje proizvodnje kulena i uključivanje u udrugu, pri čemu računaju i na novac iz fonda za ruralni razvoj.
Degustaciji baranjskog kulena OPG-a Matijević i Dobrovac te Belja u EP-u jučer su uz dužnosnike europske administracije nazočili i gotovo svi hrvatski europarlamentarci.
– Prodajom proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla se na razini EU godišnje uprihode 54,3 milijarde eura i posebno mi je drago da će baranjski kulen biti dio te obitelji – kazala je Biljana Borzan.
>>Ne bih ja u stanu, u zgradi, izdržao ni sat vremena
>>Hrvatski kulen oduševio zastupnike u Bruxellesu!
