Mihael Furjan prije dva mjeseca imenovan je predsjednikom uprave Plive, najveće domaće farmaceutske kompanije koja se poput i ostalih u istom sektoru suočava s problemom pritiska na cijene lijekova te neplaćanja od države, bez obzira na to što je od države proglašena strateškom industrijom. Od kada je Teva preuzela Plivu, kontinuirano se investira i zapošljava, povećava ulaganje u istraživanje i razvoj, a proizvodnja i izvoz rastu.
Vratili ste se na čelnu poziciju u Plivi, iz koje ste otišli prije nekoliko godina...
Teško je bilo ne prihvatiti ponudu da se vratim u vodeću farmaceutsku kompaniju u zemlji i regiji, ovdje rade brojni kolege čije mišljenje cijenim. To je za mene izazov, čast i velika odgovornost, ponajprije jer sam svjestan prestižne Plivine pozicije.
Dozvola FDA za SAD
Pliva je posljednjih godina, a nakon ulaska Teve, najveći ulagač na domaćem tržištu. Koja je razlika Plive koje se sjećate i ove danas?
Pliva danas ima značajnije mogućnosti za razvoj – od istraživanja i razvoja, unapređenja proizvodnje, ali i razvoja servisnih centara. Primjerice, prije šest godina proizvodnja tableta bila je manja od dvije milijarde godišnje, a ovu ćemo godinu završiti sa šest i pol milijardi tableta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se godišnje potroši tri i pol milijarde tableta. Ove ćemo godine u istraživanje i razvoj uložiti više nego u vrijeme kada je Pliva bila samostalna. Jedno smo od središta Teve za informatiku pa centra za financije, a prije tri tjedna postali smo i središte za ljudske potencijale. Imamo i središte za kontrolu kvalitete i za registraciju, koji podržavaju velik broj tržišta. Teva je najveći proizvođač generika na svijetu, a velik dio razvoja ide od nas.
Kako uprava Teve objašnjava toliko opredjeljenje za Hrvatsku?
Odabir lokacije primarno je vezan uz kvalitetu ljudi i sposobnost realizacije nekog projekta. Mi smo se dokazali, možemo ostvariti visoko kvalitetne projekte u zadanim rokovima, s manje troškova nego druge lokacije. Primjerice, malo je proizvodnih lokacija koje mogu razvijati proizvode i prodavati na američkom tržištu, tj. onih koji imaju odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA). Tu priliku koristimo pa je tako lani izvoz u SAD bio 1,2 milijarde kuna, a u šest ovogodišnjih mjeseci već smo prešli milijardu kuna izvoza u SAD. FDA je vrlo stroga agencija, a mi smo jedni od rijetkih u Europi i jedini u Hrvatskoj koji imamo odobrenje za izvoz lijekova na to tržište. Osim u SAD, izvozimo i na druga tržišta – od Kanade, Europe do Australije.
Izvozi se i u Rusiju. Koliko je vaše poslovanje uzdrmao tečaj rublja?
Najveći smo hrvatski izvoznik na rusko tržište i, iako smo osjetili probleme zbog slabljenja rublja, imali smo sreće zbog puno većeg izvoza na američko tržište gdje je dolar ojačao prema euru, pa zato većih posljedica zbog tečajnih razlika nije bilo.
Kakvi su rezultati poslovanja?
Izvoz je lani bio 2,9 milijardi kuna, ove godine je i veći. Rastu nam prihodi, a prihodi od izvoza približavaju se na 90 posto ukupnih prihoda. Imamo i veći broj projekata u istraživanju i razvoju.
Farmaceuti tvrde da im nikada nije bilo teže raditi na domaćem tržištu. Izgleda da je tako i vama.
Ja sam već nekoliko puta naglasio da je žalosno što je lakše poslovati na vanjskim tržištima. Domaće tržište lijekova svake se godine smanjuje, posebno generičkih, čija je i cijena lani pala 10 posto, a ove godine u prosjeku osam posto. U okruženju, gdje na naplatu čekamo više od 300 dana, nije lako poslovati. Neke bolnice fakture ne plaćaju i dulje, čak do 1000 dana. Mi i kroz udruženje proizvođača lijekova upozoravamo na to da je situacija teška. Država je industriju proglasila strateškom i postoje pozitivni porezni poticaji za investicije, no s druge strane nepovoljna je situacija vezana za porezna opterećenja na rad. Okvir je dobar, ali problemi su u birokraciji i nerazumijevanju kod pojedinih ministarstva što to znači strateška industrija i kako nas podržati. Nadam se da će udruženje koje djeluje pri HUP-u, a čije tvrtke zapošljavaju oko pet tisuća radnika i imaju prihode više od pet milijardi kuna te sudjeluju s više od 60 posto u izvozu, uskoro imati sastanak s predstavnicima Vlade te naći kvalitetnija rješenja za budućnost.
Zaposleni dolaze i odlaze
Koliko je Pliva uložila u istraživanje i razvoj?
U nekoliko godina uložila je oko sto milijuna dolara. Kontinuirano objavljujemo natječaje za zapošljavanje u istraživanju i razvoju pa do kraja godine očekujem da ćemo imati više od 250 zaposlenih. Ukupno Pliva zapošljava oko 2100 zaposlenika, a više od 300 ih je primljeno posljednjih godina.
Odlaze li vam zaposlenici izvan zemlje?
Odlaze, ali važnije je da se mnogi vraćaju iz inozemstva zbog posla u Plivi.
Koja su najvažnija ulaganja posljednjih godina?
U proizvodnju je Teva uložila oko 200 milijuna dolara na lokaciji u Savskom Marofu i Zagrebu, doda li se tome ulaganje u razvoj, govori se o ulaganju od 300 milijuna dolara u posljednje tri godine. Krajem godine otvorit ćemo novi pogon u Savskom Marofu za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija. Prednost je što na jednoj lokaciji imamo tehnologije i znanja za razvoj projekata, od istraživanja do proizvodnje gotovih proizvoda.
Na čemu trenutačno radite u istraživanju?
U Zagrebu radimo na više od 40 projekata za tržište EU, 60 za SAD, a Teva radi na stotinama projekata. Osim tradicionalnih oblika lijekova, imali smo znatna ulaganja u injekcijske proizvode s produženim djelovanjem. Imamo pet do šest proizvoda u razvoju i postajemo jedan od centara Teve u tom segmentu. Radimo i na peptidima. Tek nekoliko kompanija ima znanja i tehnologiju za razvoj takvih proizvoda. Radimo i na projektima novih terapeutskih entiteta gdje za već postojeće molekule ili proizvode pokušavamo naći nove primjene, razvoj novih kombinacija lijekova. Sudjelujemo i na razvoju inovativnih lijekova, a za dio njih se i klinička ispitivanja dijelom provode i u Hrvatskoj.
Eto kako je ponovno sanirano zdravstvo, da neke bolnice ne placaju fakture i po gotovo 3 godine. Sve se gura u predizborno vrijeme pod tepih, a populizam dobro da na grani ne raste u ovo vrijeme.