Analiza na temelju koje je MOL odlučio ugasiti sisačku rafineriju pokazuje da su dvije rafinerije u Hrvatskoj od početka 2012. do lipnja 2014. ukupno stvorile 3,2 milijarde kuna gubitaka.
Da su radile punim intenzitetom, tvrdi se u studiji, stvorile bi još veće gubitke.
Ulaganje u Slovačku
U Ini nije bilo moguće dobiti podatke posebno za Sisak, ali smo iz analize mogli pročitati da će potencijalni gubici u deset godina iznositi od 1 do 2,3 milijarde dolara u dvije rafinerije. S druge strane, modernizirane rafinerije – Slovnaft u Slovačkoj i Szalombata pokraj Budimpešte na Dunavu, zarađuju. Inače, u slovačku rafineriju MOL je nedavno uložio 300 milijuna eura. To je iznos sličan onome koji je bio potreban za drugu fazu modernizacije dva pogona u Sisku, koji su podigli razinu prerade sa sadašnjih 1,8 milijuna na 3,2 milijuna tona godišnje. Analiza završava zaključkom da na tržištu Hrvatske nema mjesta za dvije rafinerije, a stručnjaci upozoravaju kako u doba pada cijene nafte – što se upravo događa – rafinerijske marže rastu i više se zarađuje.
Ovo je vrijeme kada se u rafinerijama zarađuje, kaže nam jedan stručnjak koji gašenje sisačke rafinerije objašnjava nesklonošću MOL-a da ulaže u Sisak kada novac može zaraditi u dvije modernizirane rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. One su od 2012. donijele 4,4 milijarde kuna bruto zarade. Argument za gašenje Siska koji se može iščitati iz analize koju je izradio MOL jest i činjenica da je rafinerija radila tek dva mjeseca u ovoj godini, a pet mjeseci cijelu prošlu godinu. Podsjećamo da je Sisak 2009. preradio 1,731 milijun tona nafte, a 2010. prerađeno je 1,722 milijuna tona nafte. Nakon toga prerada se naglo prepolovila.
Uvoz derivata iz MOL-a
Pad prerade u Sisku Ina pravda smanjenjem potražnje naftnih derivata, no službeni podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju nešto drugo. Prema njima, 2011. godine uvoz sirove nafte u odnosu na 2010. smanjen je za 19,5 posto. Istodobno je uvoz derivata nafte povećan za 26,5 posto. Godine 2012. još je dodatno smanjen uvoz sirove nafte za 0,9 posto, a uvoz gotovih derivata zadržan je na razini iz 2011. Dakle, očito je da je u hrvatskim rafinerijama smanjena prerada, a za to vrijeme povećan uvoz gotovih proizvoda, među kojima i uvoz goriva iz MOL-ovih rafinerija. Ti podaci dokaz su da pad potražnje na tržištu nikako ne opravdava toliki pad prerade u rafinerijama, pogotovo u Sisku.
– O gašenju Rafinerije Sisak treba se razgovarati na političkoj razini. O tome prvo trebaju razgovarati ministri gospodarstva, a potom i premijeri. Uvjeren sam da bi Orban na jednom sastanku uvidio koliko je bitan jedan takav pogon kao što je Sisak za nacionalne interese – kazao je Davor Štern. Podsjetimo, hrvatski članovi uprave Ine ovu su analizu odbacili, kako tvrde izvori, uz objašnjenje da je riječ o “lošem materijalu”.
>>'Borba za sisačku rafineriju jest kao borba za Sisak u vrijeme Domovinskog rata'
>>Vrdoljak: Ina je povećala uvoz derivata da opravda gašenje rafinerije
>>Maras: Zaštiti ćemo naše interese i tako se postaviti u razgovorima s partnerima u Ini
Zapravo je za sve kriva država, jer je umjesto modernizacije INA-e radila na uhljebljivanju. To je uzelo velikog zamaha tamo 2000. godine i nije se zaustavilo sve dok Mađari nisu preuzeli punu kontrolu nad tvrtkom. Pri tome svi zaboravljaju da je loše upravljanje dovelo do toga da je INA skoro bankrotirala i prodaja je bila obavljena u zadnji tren... Gašenje rafinerije u Sisku logičan je izbor, jer je MOL-u višak, može pokriti cijelu sjevernu Hrvatsku rafinerijom iz Mađarske. A naravno da će Mađari preferirati rafineriju u domicilnoj zemlji... Da političari nisu toliko gramzivi i nesposobni, mogla je INA postati regionalna tvrtka i poslovati pozitivno, no kako to kod nas biva, ako nešto želiš uništiti, pohvali se političaru...