Sve članice Europske unije od iduće će godine u svoj bruto nacionalni proizvod morati uvrstiti i prihode od prostitucije i prodaje droga! Proizlazi to iz direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europe koja će članice EU početi obvezivati od jeseni sljedeće godine.
Hrvatski bruto domaći proizvod puno je veći u stvarnosti nego što ga prikazuju službene statistike Državnog zavoda za statistiku, i bez uračunanog prihoda od nelegalne trgovine cigaretama, alkoholom, drogom i prostitucije.
U potpunoj magli
Hrvatski BDP je 2012. službeno iznosio 43,9 milijardi eura, odnosno oko 329 milijardi kuna, ali stvarna veličina hrvatske ekonomije iznosi 49,6 milijardi eura, odnosno 372 milijarde eura. Stvarni hrvatski BDP veći je 43 milijarde kuna od službeno prikazanog.
Naime, u hrvatskom BDP-u uračunan je i udio sive ekonomije od 15 posto. No, istraživanja pokazuju da je taj udio dvostruko veći. Austrijski ekonomist Friedrich Schneider sa sveučilišta Johannes Kepler u Linzu izračunao je da udio sive ekonomije u Hrvatskoj iznosi 30 posto, po čemu su od Hrvatske gore samo Rumunjska i Bugarska.
Ako se isključi 15 posto sive ekonomije, legalno ostvareni bruto društveni proizvod u Hrvatskoj iznosi 38,17 milijardi eura. To je osnovica na koju sada treba uračunati 30 posto sive ekonomije, a ona iznosi 11,45 milijardi eura. Dakle, stvarni hrvatski BDP iznosi 49,6 milijardi eura.
Najveći prostor za sivu ekonomiju je u graditeljstvu, trgovini, uslugama i ribarstvu. Kad je riječ o bivšim komunističkim zemljama, Schneider kaže da je siva ekonomija važan socijalni amortizer jer poboljšava životni standard običnog čovjeka. Ljudi ne rade na crno da bi novac stavljali na stranu, već da bi preživjeli. U manje razvijenim i bivšim komunističkim državama udio sive ekonomije iznosi oko visokih 30 posto, a u razvijenijim ekonomijama poput Austrije ili Švicarske oko osam posto BDP-a. No, kriza je i kod njih, procjenjuje taj autor, zadnje dvije godine donijela povećanje udjela sive zone za približno jedan posto.
– Potpuno smo u magli što se tiče BDP-a i to što projiciramo je potpuno upitno. Uopće je pitanje kako voditi ekonomsku politiku ako ne znamo kolika je razina i smjer promjene realnog BDP-a. Nažalost, vraćamo se u sferu "osjećaja", kao u devedesetima, prije uvođenja metodologije obračuna kvartalnog BDP-a, kada je postojala samo procjena godišnjeg BDP-a – komentirao je na svom blogu ekonomist Ante Babić, koji je radio na metodologiji izračuna BDP-a.
Osnovica za analize
A BDP je glavni pokazatelj i osnovica za sve analize o ekonomskom stanju u nekoj zemlji. Kroz BDP se gleda razina javnog duga, deficita proračuna... i po tome EU sudi o stabilnosti neke ekonomije. Primjerice, iskazani hrvatski BDP po stanovniku od 10.300 eura ne odgovara stvarnom stanju. Kada se doda siva ekonomija, naš BDP po stanovniku je 11.600 eura.
