Kakva li je sreća u nesreći za Hrvatsku i Zagrepčane što se Vlaho Bukovac, jedan od najznačajnijih naših slikara na prijelazu 19. u 20. stoljeće, nakon pada u štivu broda ostavio pomorske karijere i za oporavka u rodnom Cavtatu otkrio svoj slikarski talent.
Upravo njegova ideja bila je i osnivanje Umjetničkog paviljona koji 2018. slavi 120. godinu otvaranja. Slavlje je već počelo izložbom “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght” koja traje do siječnja 2018., a o tome što nam još pripremaju u povodu velike obljetnice, ispričala nam je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić.
Imao je inovativne ideje
– “Strast stvaranja” najavili smo kao izložbu kojom započinjemo proslavu. Naime, u 120. godinu ulazimo već sredinom prosinca, točnije 15. prosinca 2017. navršavamo 119 godina i počinjemo “puniti” 120 godina. Mislim da smo slavlje počeli vrlo lijepom i zanimljivom, čak bih rekla posebnom izložbom, a po broju posjetitelja čini mi se da i publika dijeli to mišljenje budući da ju je od otvaranja do danas vidjelo nešto manje od deset tisuća ljudi.
Naročito me veseli što veliki postotak u posjećenosti čine mladi ljudi, ali i što nam u velikome broju dolaze nezaposleni. Podsjetila bih kako svi nezaposleni građani RH imaju besplatan ulaz na sve naše izložbe. Dolaskom na čelo Paviljona prije pet godina uvela sam tu mogućnost jer držim da umjetnost treba biti dostupna svima – kaže Poklečki Stošić pa o onome što nas u sklopu obljetnice u njihovu programu čeka iduće godine nastavlja:
– Program će obuhvaćati puno popratnih događanja koja će uključiti razne umjetnosti, no dominantan je izložbeni program. Prva izložba nakon zatvaranja “Strasti stvaranja” bit će “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona” autora akademika Tonka Maroevića. Izložba će, kroz djela 120 umjetnika koji su održali samostalne izložbe u Paviljonu tijekom 120 godina njegova postojanja, publici pružiti “vremeplovski pregled likovnih događanja”. Potom slijedi prava poslastica za publiku, ali i struku, monografska izložba posvećena 65. godišnjici smrti velikog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića.
Nastavljamo dvjema izložbama suvremenih autora – videoumjetnice Ksenije Turčić i jednog od najtalentiranijih slikara mlađe generacije Zlatana Vehabovića. Tijekom ljeta, u okviru manifestacije ZGCOOL, na Tomislavcu će gala koncert održati jedan od najslavnijih tenora današnjice, slavni Argentinac Jose Cura. Znajući kako je maestro Cura veliki zaljubljenik u umjetničku fotografiju te kako i sam godinama fotoaparatom snima svakodnevicu ljudi u gradovima u kojima nastupa, pozvali smo ga da održi samostalnu fotografsku izložbu u Paviljonu. Slavljeničku 2018. završit ćemo izložbom koja će zapravo biti centralna izložba proslave, a riječ je o izložbi “Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexandre Cabanel”.
Izložba baš Vlahe Bukovca logična je jer upravo je njegova, kao što smo spomenuli, zamisao i inicijativa za gradnju Umjetničkoga paviljona koju je dao 1895. u trenutku kada je bio najmarkantnija ličnost likovnoga i kulturnog života Hrvatske.
– Točno tako, naime po povratku iz Pariza, Bukovac je potaknuo brojne inicijative, poput primjerice gradnje prvih umjetničkih atelijera, priređivanja samostalnih i grupnih izložbi te, konačno, gradnju i otvaranje reprezentativnog izložbenog prostora – Umjetničkog paviljona. Stoga ništa ne može biti primjerenije za ovu proslavu od njegove izložbe kojoj ćemo pridodati i Alexandrea Cabanela, Bukovčeva profesora na École des Beaux-Arts u Parizu, slikara koji je imao veliki utjecaj na mladog Bukovca. Dodala bih da je i odabir autora ove izložbe logičan izbor budući da je gospodin Igor Zidić svakako jedan od naših najvećih autoriteta kada je riječ o Vlahi Bukovcu – otkriva ravnateljica.
Zanima nas odakle se nabavljaju Bukovčeve slike i koji bismo rad mogao biti svojevrsna zvijezda izložbe jer ga možda još nikada nismo vidjeli?
– Izložbu će činiti stotinjak djela, a posuđivat ćemo ih iz Hrvatske i inozemstva, kako iz javnih kolekcija tako i onih privatnih. Budući da je autor izložbe, gospodin Zidić, itekako upućen u opus Vlahe Bukovca kao i gdje se nalaze neka djela iz opusa do sada još nepoznata javnosti, mogu se očekivati iznenađenja. Za sad ne bih otkrivala detalje – veli.
Višegodišnja priprema
Ideja nije nastala od jučer do danas. Na njenoj realizaciji koja i košta pomno se radi već dugo.
– Svaku izložbu pripremala sam nekoliko godina prije nego što je bila realizirana. Primjerice, već sada imamo program do kraja mojega drugog mandata koji je tek počeo. Tako smo pristupili i izložbi “Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexandre Cabanel” te smo je, budući da je zahtjevna – kako financijski tako i organizacijski – već 2016. kandidirali za Program javnih potreba Gradu Zagrebu, a istovremeno smo kontaktirali i započeli pregovore s inozemnim muzejima za posudbu djela Alexandrea Cabanela. Riječ je o važnom francuskom slikaru te je posudbe njegovih djela potrebno zatražiti barem dvije godine prije održavanja izložbe. Obratili smo se, između ostalih, i dvama najvažnijim muzejima kada je riječ o Cabanelu – Petit Palaisu u Parizu i Musee Fabreu u Montpellieru, koji su nam posudbe i odobrili. Budući da će biti dosta posudbi iz inozemstva, kako Bukovčevih djela tako i Cabanelovih, transport će biti najveća financijska stavka. Napravili smo detaljan troškovnik i znamo da će izložba koštati oko 2,2 milijuna kuna.
