Ljubitelji likovne umjetnosti zatečeni su, a mnogi čak i zgroženi odlukom kriznog upravitelja američkog grada Detroita Kevyna Orra da rasproda djela najvećih majstora likovne umjetnosti na aukciji kojom namjerava pokriti dio golemih dugova u kojima je taj bankrotirani grad. Podsjetimo, nekadašnji najbrže rastući grad na svijetu, simbol američke industrijalizacije i centar nacionalne automobilske industrije, danas je grad duhova iz kojeg su se u zemlje s jeftinijom radnom snagom prvo odselile velike autokompanije, a potom se, trbuhom za kruhom, odselilo i oko trideset posto populacije.
Zgrade brojnih knjižnica, kazališta i koncertnih prostora danas su napuštene, prepuštene vegetaciji koja ih nekontrolirano ispunjava ili pak pretvorene u divlja parkirališta. Jedna od rijetkih kulturnih institucija koja se u posrnulom gradu održala do danas jest Detroit Institute of Art s jednom od najatraktivnijih likovnih zbirki u Americi.
Kako je kupnju gotovo tri tisuće od ukupno 66.000 umjetnina iz njihova fundusa u nekim boljim danima financirao grad, krizni upravitelj ta je djela, među kojima su radovi Bruegela, Van Gogha, Matissea, Moneta, Bellinija, Rembrandta i drugih velikih majstora, dao na procjenu uglednoj aukcijskoj kući Christie’s.
U detaljnom dokumentu na 150 stranica njihovi stručnjaci procijenili su vrijednost 2800 umjetnina na između 454 i 867 milijuna dolara. Orr će prvo pokušati naći filantropa koji bi umjetnine otkupio, ali da ostanu izložene u Detroitu, ali ako u tome ne uspije, ići će na klasičnu aukciju. Mogu li Van Gogh i Monet spasiti Detroit? Saznat ćemo uskoro, u jednoj od najvećih rasprodaja umjetnina u novijoj povijesti koju mnogi povjesničari umjetnosti otvoreno nazivaju – barbarizmom.
