Lovci na intervjue razočarani su ovogodišnjim filmskim festivalom u Berlinu, otvorenom projekcijom filma “Čovjek zvan hrabrost” braće Coen. Trpeći kritike posljednjih godina da je atraktivnost jednog od najveća tri festivala na svijetu (uz Cannes i Veneciju) sveo ponajprije na zvučnost imena koja će se prošetati crvenim tepihom pred glavnim festivalskom dvoranom, direktor festivala Dieter Kosslick u desetoj je godini svoga stolovanja Berlinaleom odlučio povući crtu između umjetničkog filma i zabave.
Natjecateljski program
U svakom slučaju, to dobro zvuči u ušima onih koji drže do toga da filmski festivali kao svetkovine umjetnosti ne bi trebali služiti kao promotivni poligoni za hollywoodske tričarije, koliko god njihove zvijezde osiguravale festivalima zanimanje medija. No, vjerojatno odluka nije isključivo Kosslickova; naime, veliki američki studiji ipak najveću šansu za promociju svojih filmova vide na canneskom festivalu koji se odvija svega tri mjeseca kasnije, pa radije sačuvaju svoje adute dotad.
U službenom natjecateljskom programu bit će prikazana 24 filma, ali neki od njih bit će rezervirani isključivo za specijalne projekcije i neće konkurirati za nagrade. Takvi su primjeri sam film otvaranja Coenovih i najnoviji film Wima Wendersa, dokumentarac o plesačici Pini Bausch, snimljen u 3D tehnici. Od ostalih filmova vrijedi spomenuti dokumentarac “Spilja zaboravljenih snova” kojim njemački ekscentrik Werner Herzog nastavlja otkrivati skrovita i nepristupačna mjesta svijeta (ovdje je riječ o spilji na jugu Francuske za koju se vjeruje da sadrži najstarije crteže na svijetu), animirani film Michela Ocelota “Noćne priče”, pravljen tehnikom sjenki, “Turinov konj” Bele Tarra, “Coriolanus” Ralpha Fiennesa koji će biti prikazan tijekom prezentacije programa Shooting Stars u kojem će biti predstavljena i naša glumica Marija Škaričić.
Bez domaćih
Junakinja Matanićeva filma “Majka asfalta” bit će jedina predstavnica hrvatske kinematografije, što je šteta jer nam je Berlinale od početka dvijestisućitih bio i te kako naklonjen; Vinko Brešan i Ognjen Sviličić gotovo da su ušli u bazu njihovih “kućnih” redatelja, kakvima svaki festival voli graditi svoj imidž. Međutim, kako je u posljednje dvije-tri godine, zbog problema s financiranjem, nastao određeni proizvodni zastoj, to se nužno oslikava i na našu prezentnost u inozemstvu. Domaći će režiseri biti prisutni na sajamskom dijelu i na raznim forumima, sastancima za koprodukcijske fondove, ali otud pa do konkretnih rezultata dug je put.
SIMBOLIČKA GESTA
Otvoreno mjesto u žiriju za Jafara Panahija
Glumica Isabella Rossellini predsjednica je festivalskog žirija koji će odlučivati o najboljim filmovima festivala, ali koji će imati i jaku političku poruku jer čuva “otvoreno mjesto” za svoga člana, iranskog redatelja Jafara Panahija. Kritičkim prikazima stanja u Iranu Panahi je osvajao nagrade po festivalima, ali vlasti su reagirale drastično. Ubrzo nakon objavljivanja vijesti da je izabran za člana žirija Panahi je osuđen u Iranu na šest godina zatvora i dvadesetgodišnju zabranu snimanja filmova, što je izazvalo prosvjede kulturne javnosti u cijelom svijetu.
