”Miroslav Krleža je bio vječiti podstanar, mi smo ga udomili, ako ne može biti stanar hrvatske kulture, biti će naš podstanar”, rekao je Goran Matović na otvaranju privremenog Centra Miroslava Krleža u jednoj privatnoj kući u Lovćenskoj ulici u Zagrebu. Matović koji uspješno vodi Festival Miroslava Krleže u vili Rein gdje su Bela i Miroslav Krleža živjeli desetljećima, otvaranje virtualnog centra u dnevnoj sobi privatne kuće kojom dominira slika Borisa Bućana Klaun, namjerno je tempirao na dan kada je prije trideset i šest godina umro velikan hrvatske književnosti.
Čestitka ministrice
Otvaranje Centra Miroslava Krleže na njegovoj privremenoj adresi u podsljemenskoj zoni svojevrsni je apel i državnim i gradskim elitama kako bi što prije Centar zaživio tamo gdje mu je i mjesto, u vili Rein na Krležinu Gvozdu. Borbu za otvaranje Centra Miroslava Krleže, Matović je nazvao pričom u sferi nadrealizma, ali je ponešto optimizma ipak izazvao telegram ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koja je Matoviću čestitala na otvaranju Centra, ali i činjenica da je Matović sa gradom Zagrebom potpisao ugovor o prvoj fazi financiranja virtualnog centra. U prigodnom programu u Lovćenskoj ulici sudjelovali su predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Perica Martinović zahvalivši Matoviću na osnivanju Krležinog doma u ime 1100 članova HDDU-a, ali i glumac Boris Svrtan koji je podsjetio na Krležine Balade, ali i povukao vezu između Krleže i Vlade Gotovca. Među govornicima su bili i doktori znanosti Lada Čale Feldman i Tomislav Brlek, a u publici u Lovćenskoj ulici bili su i književnik i bablfotograf Pero Kvesić, kazališni redatelj koji je ovog ljeta na Dubrovačkim ljetnim igrama uprizorio “Gospodu Glembajeve” Zlatko Sviben, glumica Matija Prskalo...
Zamršeni vlasnički odnosi
Matović je zahvalio institucijama na podršci pri osnivanju Centra spomenuvši tako Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, ali i grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Dnevnu sobu u Lovćenskoj ulici inscenirao je u stilu potkrovlja vile Rein u koju bi Krležin centar trebao useliti čim to prilike dozvole. Kako se neslužbeno može saznati, u pretvaranju vile na Krležinu Gvozdu u Centar Miroslava Krleže ispriječili su se zamršeni vlasnički odnosi budući da niti grad Zagreb niti država nisu vlasnici cjelokupnog zdanja na Krležinu Gvozdu. A privatno vlasništvo je, kao što znamo, nepovredivo. Em smo u kapitalizmu.
