Uz riječi HELLO WORLD, ispisane svjetlom na pročelju u okviru fantastične svjetlosne koreografije koja je pratila glazbeni program svečanosti, u srijedu navečer, 11. siječnja, u Hamburgu je otvorena nova koncertna dvorana Elbphilharmonie - Filharmonija na Labi.
Ime Elbphilharmonie nosi i orkestar Sjevernonjemačke radiotelevizije (NDR), kojem će nova dvorana biti dom i koji je, skupa s glasovitim solistima, ansamblima i zborovima Sjevernjonjemačke i Bavarske radiotelevizije, pod ravnanjem svog šefa-dirigenta Thomasa Hengelbrocka, na otvorenju savršeno odsvirao opsežan program sastavljen od djela starih i novih majstora, uključujući i praizvedbu za ovu priliku naručene skladbe jednog od najvećih njemačkih živućih skladatelja Wolfganga Rihma.
Među pjevačkim zvijezdama koncerta otvorenja bili su i slavni velški bas Bryn Terfel i francuski kontratenor Philippe Jaroussky, a uvodnu i završnu riječ imala je glazba Ludwiga van Beethovena, od početne uvertire "Prometejeva stvorenja" do zaključnog četvrtog stavka Devete simfonije.
Radost, ponos, otvorenost čitavom svijetu, kreativnost, vizionarstvo, ostvarenje nemogućeg i univerzalne poruke i vrijednosti kulture i glazbe bile su misli vodilje i u govorima njemačkog predsjednika Joachima Gaucka, hamburškog gradonačelnika Olafa Scholza, arhitekta Jacquesa Herzoga i intendanta Elbphilharmonie Christopha Lieben-Seuttera. Među 2100 gostiju, koji su napunili veliku dvoranu fantastične akustike s potpisom japanskog majstora Yasuhise Toyote, bila je, naravno, i Angela Merkel.
Njemačka kancelarka svoje je divljenje izrazila pred kamerama NDR-a, u izravnom prijenosu koji se mogao pratiti putem interneta na adresi www.elbphilharmonie.de koja nudi fantastične virtualne šetnje, uvid u sve programe i projekte te kupnju ulaznica. Na ovo posljednje, međutim, ne možete računati prije sljedeće jeseni. Naime, svi koncerti, osim možda nekih programa u manjima dvoranama, do kraja ove sezone već su rasprodani.
Čudo ravno Operi u Sydneyu
Prije deset godina putovao sam u Hamburg zbog fantastične priče koja je tada bila još samo na papiru, kao nacrt nove koncertne dvorane s potpisom slavnog švicarskog tandema arhitekata Jacquesa Herzoga i Pierrea de Meurona.
Već i sama ideja da se koncertna dvorana izgradi na ogromnoj lučkoj zgradi, u kojoj se još prije pedeset godina skladištio kakao i duhan, bila je smiona. Budući da se radilo o vrijednoj i zaštićenoj zgradi industrijske arhitekture, rušenje nije dolazilo u obzir, ali su konzervatori dopustili da se na nju dogradi ono što njemački mediji već danas nazivaju građevinom stoljeća.
Od prvih završenih skica do svečanog otvorenja prošlo je trinaest godina, a sama gradnja, s nekoliko zastoja, trajala je deset godina. Priča o gradnji tijekom godina se pretvarala u krimić, u priče na kakve nismo navikli da dolaze iz Njemačke, o lošem planiranju, sumnji u korupciju, prekoračenim vremenskim rokovima te, povrh svega, o budžetu koji je rastao nebu pod oblake.
Od isprva predviđenih sedamdesetak milijuna eura, trošak za grad Hamburg narastao je čak deset puta. Bogati njemački, odnosno, kako mu je puno službeno ime, Slobodni hanzeatski grad Hamburg, čiju luku rijeka Laba (Elbe) spaja sa Sjevernim morem, na kraju je za svoju novu koncertnu dvoranu izdvojio čak 789 milijuna eura. Prema posljednjim službenim izvještajima ukupna je cijena bila 865 milijuna eura, a neslužbeno se spominje i milijarda.
Ali, na dan otvorenja u Hamburgu se nije brojio novac, niti se propitivalo sumnjive javno-privatne poslove, nego se slavilo otvorenje zgrade koja će po ljepoti svoje vizure i smionosti projekta u svijetu arhitekture, ali i glazbe, sasvim sigurno zauzeti mjesto uz bok legendarne operne školjke u Sydneyu.
"Najprije se govorilo koliko košta, potom kako izgleda, a danas kako zvuči Elbphilharmonie", rekla je u prijenosu voditeljica NDR-a. A zvuči, prema onome što smo čuli u prijenosu, doista fantastično.
Upravo da bi se demonstrirala akustika, čitav prvi dio programa koncerta, pod naslovom "Zur Raum wird hier die Zeit" (Vrijeme ovdje postaje prostor) bio je sastavljen od skladbi iz različitih epoha za različite sastave i soliste, razmještene po čitavoj dvorani: od Panove solo oboe iz Brittenovih "Metamorfoza", preko renesansnih madrigala i moteta za jedan i više glasova, do raskošnog zvuka velikog orkestra u završnom stavku Messiaenove "Turangalile".
Zamislite koncertnu dvoranu višu od zagrebačke katedrale! E, to je Elbphilharmonie, koja već ima i nadimak Elphi, ako su od milja novi zaštitni znak svoga grada prozvali sami stanovnici Hamburga. Čak 110 metara visoka je najviša točka fantastične konstrukcije koja je na temeljima starog skladišta od cigle podigla bajkoviti brod raširenih jedara.
Najveća dvorana, o čijoj se akustici u glazbeničkim krugovima već pričaju legende, može primiti 2100 posjetitelja. Ima, naravno, i velike orgulje. U kompleksu je još i manja dvorana s 450 mjesta i najmanja od 150 za one najkomornije projekte, ali i predavanja, radionice i razne druge sadržaje.
Financiranju čitavog projekta i njegovoj isplativosti sigurno će pomoći i to što se pod istim krovom, uz terasu s predivnim pogledom na Hamburg, nalazi i hotel Westin s pet zvjezdica s 250 soba, te 44 luksuzna stana koji su, vjerojatno, već odavno rasprodani. Osim toga, upravo zbog nove koncertne dvorane, New York Times je Hamburg uvrstio među deset najpoželjnijih odredišta u 2017. godine.
Muti i Bečka filharmonija
Premda je trenutačno najveća atrakcija sama zgrada, ona će služiti vrhunskoj glazbi. I zbog jednog i zbog drugog već su rasprodane ulaznice za sve koncerte u prvih šest mjeseci, među kojima je i mnogo koncerata za građane Hamburga s popularnim cijenama ulaznica od pet do dvanaesto eura. Elbphilharmonie, naime, osim hrama vrhunske glazbe i odredišta elite, želi biti "kuća za sve".
Dvoranu otvaraju hamburški orkestri. Osim rezidentnog NDR Elbphilharmonie orkestra, velika djela poput Beethovenove "Mise solemnis", Haydnova "Stvaranja", Mendelssohnova "Lobgesanga", ali i koncertne izvedbe opere "Mojsije i Aron" Arnolda Schönberga, u prvim će tjednima izvoditi i druga dva gradska orkestra, Hamburški simfoničari i Državna filharmonija, koja je, zapravo, orkestar Hamburške državne opere pod vodstvom slavnog američkog dirigenta Kenta Nagana.
U prva dva tjedna velikog festivala otvorenja dolaze i prvi počasni gosti iz svijeta: Simfonijski orkestar iz Chicaga s Riccardom Mutijem i Bečka filharmonija. O duhotivosti i inventivnosti intendanta i njegove ekipe govori, pak, i izbor prvog neklasičarskog sastava koji će ovih dana nastupiti u Elbphilharmonie. Bit će to popularni berlinski pop-industrijski sastav "Einstürzende Neubauten" čiji će koncerti biti novi test za akustiku, a možda i statiku dvorane. Njihovo ime, naime, znači "kolabirajuće novogradnje", pa najava njihova nastupa na službenim stranicama Elbphilharmonie sadrži i želju da u njihovom slučaju "nomen" NE bude "omen".
Pa i nama Bandić obećava novu Operu prije svakih izbora. Nema veze, ima snijega na Jelacic placu i fontana ko u priči...Snijeg će pojesti, a u fontane se popi...