ZAGREB - Prvi kongres hrvatskih arhivista, kojemu prisustvuje oko 250 domaćih stručnjaka i gostiju iz desetak europskih zemalja, svečano je jučer otvoren u zagrebačkom hotelu "Panorama". Umjesto iznenada spriječenog ministra kulture Antuna Vujića, Kongres je otvorila njegova pomoćnica za arhivsku djelatnost Branka Šulc. Ona je posebno napomenula da se danas u svakoj djelatnosti, pa tako i arhivistici, pojavljuju nove tehnologije, na kojima treba graditi budućnost te sve važnije djelatnosti.
Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, u uvodnom je izlaganju upozorio da danas bez dostupnosti arhivske građe svim građanima nema ni demokratskog razvoja. Pravo na pristup informacijama koje se tiču svih državnih i javnih službi temelj je građanske i političke ravnopravnosti, a ne samo posao historičara. Bez vođenja posebne brige o "papirima" i drugim oblicima kolektivnog pamćenja, a danas su to sve više elektronski i digitalni zapisi, ne može funkcionirati ni pravna država. Jasno, pritom više nego što je sada slučaj treba voditi brigu o zaštiti privatnosti i povjerljivosti pojedinih spisa.
Osim sve bržeg suočavanja s novim tehnologijama, hrvatski arhivisti očekuju da se brže rješavaju i problemi s pohranom arhivske građe. U tom se kontekstu već desetljećima čeka na gradnju nove zgrade Hrvatskoga državnog arhiva. Ono što neminovno slijedi jesu i promjene u mreži državnih arhiva. Sada ih je, uz onaj središnji, još 13 regionalnih. Procesom decentralizacije mora se drugačije rješavati pitanje njihova financiranja, a i inicirati osnivanje specijaliziranih arhiva, o kojima će također voditi brigu lokalne zajednice te onih privatnih.
Ž. Krušelj
