"Predstava 'Darian, hrvatski kralj samopomoći' distopijska je satira čija je radnja smještena u blisku budućnost. Nesretnom narodu u spas dolazi superjunak novonormalnog doba, čist, neokaljan i vanjskim svijetom neokrznut Darian. Spomenuti nesretnici, marginalci, autsajderi, influenceri, zvijezde koje (ne) opstaju, ovisnici o psihofarmacima, opijatima, tehnologiji i društvenim mrežama, a ponajviše o sreći, oslanjaju se na novog vođu, čudotvorca i spasitelja koji im jedini može pomoći na putu prema samoostvarenju", kaže autorica ovog teksta, mlada dramatičarka Dina Vukelić, koja je veliku pažnju kazališne javnosti privukla kao autorica hit-predstave kazališta Žar ptica "Ako kažeš, gotov si!", djela koje je pisala po narudžbi ovog dječjeg kazališta, a koje tematizira sve raširenije vršnjačko nasilje kojem su djeca i mladi izvrgnuti u školi, obitelji, društvu, ali i u virtualnom svijetu.
No zašto je njezin Darian spasitelj? I kako on spašava narod? Koliko je potrebno ljudima da se transformiraju? Jesmo li svi mi taj nesretan narod? I je li Darian jedan od nas, a nijedan, kako kažu preobraćenici u predstavi?
Darian prolazi kroz postaje društva načetog pandemijama, nesrećama, izolacijom i samoćom neiskvaren poput kakvog modernog Candidea i pritom uči o stvarnoj stvarnosti. Iako pomaknuta jedno desetljeće unaprijed, ova je satira povezana s današnjim trenutkom u kojemu stvarnost, zbog pandemijske situacije i socijalne distance, nalikuje na kakav SF film. Tehnologija i virtualni svjetovi preuzimaju živote, a pojedinca preuzima želja da se pod svaku cijenu spasi i pronađe instant-recept za sreću. U potrazi za srećom nalaze se osebujni i rastrzani predstavnici novog društva na rubu sloma koji žude za kontaktom, ljudskošću, smislom i ponajprije smislenim vodstvom, guruom i izbaviteljem.
Publika pati Darianove susrete, spoznaje, čuda, spasenja, preobraćenja i njegov gotovo magičan utjecaj na sudbine nesretnoga naroda, jednog pogubljenog kolektiva naše (ne)sretnije budućnosti.
Stoga će biti zanimljivo pratiti tko će se od festivalske publike pronaći u toj nimalo običnoj, a opet tako prepoznatljivoj i svakodnevnoj priči.