Engleska spisateljica Virginia Woolf svojim je romanima odredila modernu svjetsku književnost, ali bila je mnogo više od kreativne prozne umjetnice: esejistica, književna kritičarka i dijaristica. Osobni dnevnik pisala je gotovo cijeli život i iza nje je ostalo oko 2000 stranica zapisa.
Njezin je suprug Leonard Woolf priredio izbor tih zapisa koji je 1953. objavljen pod naslovom "Dnevnik spisateljice", a sada 71 godinu kasnije i naši ga čitatelji prvi put mogu čitati na hrvatskom jeziku u prijevodu Ande Bukvić Pažin i izdanju Bodonija.
Dnevnički zapisi Virginije Woolf u ovoj knjizi nastajali su od 1918. do smrti 1941., no vrlo su aktualni. Izdavač ističe da se ne moraju čitati po redu i da je u pitanju poticajno štivo u slučaju kojeg se treba složiti s kritičarkom Natašom Govedić, koja je u pogovoru napisala: "Ako želite znati kako funkcionira književnost iznutra, pročitajte 'Dnevnik spisateljice'. Ako želite učiti o stilovima proze i stilovima kritike, čitajte ga nekoliko puta. Ako želite izdržati u bilo kojoj vrsti stvaralaštva, imajte kraj jastuka 'Dnevnik spisateljice'.
Virginia Woolf dala je sve od sebe da nas podrži u turbulencijama umjetničkog rada i da nam se trajno pridruži u krvotoku slova koji još nazivamo i književnošću." Virginia Woolf smatra se začetnicom feminističke esejistike, a autorica je važnih ostvarenja književnoga modernizma, romana "Gospođa Dalloway" (1925.), "K svjetioniku" (1927.) i "Valova" (1931.) te eseja "Vlastita soba" i "Tri gvineje" (1938.).
