Kada su hrvatske kazališne udruge u tjednu uoči Uskrsa od Ministarstva kulture i medija dobile konačni nacrt prijedloga Zakona o kazalištima, u njima je zavladala konsternacija. Zbunjenost je bila to veća što im je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek dala samo tjedan dana za slanje primjedbi. Taj je rok istekao jučer, a u Ministarstvo je među prvima došla krajnje negativna reakcija ansambla Zagrebačkog kazališta mladih koji je ustvrdio da novi ZOK vodi prema devastaciji hrvatskih umjetničkih institucija. A novi zakon već mjesecima remeti i miran san hrvatskih baletnih umjetnika, kojih prema nekim procjenama ima samo stotinu i pedeset. Oni tvrde da su novim zakonskim tekstom najpogođeniji te da je u pitanju i opstanak baletne umjetnosti u Hrvatskoj.
Jedino njima uprave kazališta ubuduće neće nuditi ugovore na neodređeno vrijeme koji su, npr., predviđeni za umjetnike folklornog državnog ansambla Lado. Ali ne i za baletne. Oni će se morati zadovoljiti ugovorima na određeno vrijeme koji se mogu sklapati najdulje na četiri godine, s time da se donja granica ne navodi, što je još jedan sporni detalj. Posljedica novog zakona bit će ta da će jedino baletni umjetnici u mirovinu morati ne iz baletnih papuča nego iz neke druge profesije jer po novome im se ugovori neće produžavati nakon dvadeset godina plesanja, osim u iznimnim slučajevima. Kako baletni umjetnici s plesom počinju vrlo mladi, oni će se i prije četrdesete godine života susresti s bolnom stvarnošću: za mirovinu će biti premladi čak i uz beneficirani staž za koji sami izdvajaju iz plaće, a država će im ponuditi obaveznu prekvalifikaciju ili neki drugi posao u kazalištu. A od čega će živjeti za vrijeme četverogodišnje prekvalifikacije? I kako će nakon prekvalifikacije naći posao?
U uvodu nacrta novog ZOK-a stoji da je važeći zakon iz 2006. propisao obvezu sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletnog i plesnog umjetnika nakon šesnaest, a za ostale umjetnike nakon dvadeset godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Time je, tvrde u Ministarstvu, ukinuta obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala umjetnicima koji "više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici)". Sukladno tome novi zakon uređuje zbrinjavanje umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati radne zadatke kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala i omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika.
"Poslovi radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika zbog fizioloških promjena koje nastaju starenjem ne mogu se na siguran način obavljati nakon 40. godine života. Stoga se predlaže da baletni i plesni umjetnik sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od najdulje četiri godine, uz mogućnost ponovnog sklapanja ugovora za sljedeće četverogodišnje razdoblje te se propisuje obaveza da se navedenim umjetnicima nakon 20 godina kontinuiranog umjetničkog rada u kazalištu i kazališnoj družini predloži sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, odnosno upućivanje na prekvalifikaciju u drugu profesiju", piše predlagatelj zakona.
Ta stroga odredba ne odnosi se na glazbene i dramske umjetnike koji nakon 20 godina kontinuiranog umjetničkog rada mogu sklopiti ugovor na neodređeno vrijeme ako su "sposobni umjetnički djelovati i doprinositi"!? No za njih se svake četiri godine provodi revizija umjetničkog djelovanja. Ako se utvrdi da za to nisu sposobni, i oni će u prekvalifikaciju ili će obavljati druge poslove u kazalištu. Koje, zakon ne precizira. Tim će se nezahvalnim poslom baviti intendanti i ravnatelji, čija pozicija novim zakonom jača jer su gotovo nesmjenjivi i dobivaju ogromne ovlasti.
Kako je od 2006. godine došlo do velikog zastoja u procesu umirovljenja baletnih umjetnika, sada se sprema masovni odlazak u penziju. Tako su nam baletni umjetnici koji su zatražili anonimnost rekli da se od 1. siječnja 2023. samo u Baletu zagrebačkog HNK sprema umirovljenje tridesetak članova baletnog ansambla. I to bez prijelaznog razdoblja. Naprasno.
Protiv zakonskih rješenja koje nudi novi ZOK još se lani izjasnio Sindikat djelatnika u kulturi, a baletni umjetnici na skupštini održanoj u studenom 2021. u Zagrebu ministrici iznijeli su niz ozbiljnih primjedbi na zakon, za koji tvrde da će eutanizirati kompletnu hrvatsku baletnu umjetnost. I učiniti je neatraktivnom mladim ljudima od kojih se očekuju najveći fizički i psihički napori, jer je baletna umjetnost u rangu vrhunskog sporta.
Iz Ministarstva tvrde da se eutanazija baleta događa posljednjih godina "upravo zbog činjenice što ansambli ne mogu angažirati mlade umjetnike jer umjetnici koji više ne mogu umjetnički djelovati nisu odlazili u mirovinu. Ovim prijedlogom Zakona omogućit će se socijalna sigurnost, dostojanstven način nastavka karijere nakon prekvalifikacije ili odlazak u mirovinu onih umjetnika koji više ne mogu djelovati uz zapošljavanje mladih umjetnika. To će potaknuti zasigurno veći broj mladih hrvatskih umjetnika da odaberu profesionalno bavljenje baletnom umjetnošću kao svojim životnim pozivom", tvrde iz Ministarstva i ističu da su u kontaktu s vodstvom Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika.
Na pitanje o mogućem odlasku u mirovinu brojnih baletnih umjetnika iz HNK Zagreb početkom 2023., iz Ministarstva navode da će novi Zakon predvidjeti nekoliko mogućnosti za umjetnike koji više ne mogu umjetnički djelovati, a to su odlazak u mirovinu u skladu s propisima o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, prekvalifikaciju za razdoblje u kojem će imati punu plaću ili prelazak na drugo radno mjesto u kazalištu ako postoji potreba.
A iz Ministarstva demantiraju tvrdnju da novi ZOK predviđa da samo baletni i plesni umjetnici ne mogu zasnivati radni odnos na neodređeno vrijeme.
"Zakon će za različite umjetničke discipline, ovisno o njihovim specifičnostima, urediti specifične uvjete zasnivanja i prekida radnog odnosa. U cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, baletni umjetnici relativno rano napuštaju aktivno bavljenje umjetničkom djelatnošću bilo na način da raskidaju ugovore s otpremninom ili odlaze u neki oblik mirovine. Na zahtjev opernih solista utvrđuje se i posebni režim odlaska u mirovinu i za operne soliste", navode iz Ministarstva.
A na pitanje je li se Ministarstvo kulture i medija ovim nacrtom ZOK-a odlučilo na postupno ukidanje stalnih umjetničkih ansambala u nacionalnim, ali i javnim kazalištima, odgovor je decidirano negativan.
"Potpuna je neistina i zlonamjerna tvrdnja da na bilo koji način ovaj Zakon predviđa ukidanje stalnih ansambala. Upravo suprotno, Zakon će omogućiti puno bolji status kazališta, preciznije će urediti sve aspekte upravljanja i financiranja i doprinijeti daljnjem razvoju kazališta. Osim toga, javna rasprava služi tomu da dionici iznesu svoje stavove. Nedavno smo završili javnu raspravu o Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju kulture nakon koje smo najveći dio prijedloga usvojili. Tako će biti i sa Zakonom o kazalištima. Sve dobre prijedloge koji će pridonijeti poticanju razvoja kazališne djelatnosti i boljem upravljanju kazalištima sigurno ćemo prihvatiti", poručuju iz Ministarstva kulture i medija.
Ministrici kulture i medija jučer su dopis poslali čelnici strukovnih udruga priznavši da novi nacrt ZOK-a sadrži stanovita poboljšanja, ali da im u cjelini i dalje nije prihvatljiv te ga ne mogu podržati. Stoga predlažu formiranje radne skupine u kojoj bi bili sindikalisti, predstavnici udruga, stručnjaci radnog prava, intendanti, predstavnici predlagatelja... kako bi se kroz argumentiranu raspravu pokušalo doći do što šireg konsenzusa. Zbog toga apeliraju da Ministarstvo odustane od upućivanja nacrta prijedloga zakona u postupak javnoga savjetovanja, koji je najavila ministrica kulture i medija. Dopis su potpisali Filip Fak, Goran Končar, Ivica Trubić, Svebor Sečak, Ivan Tocilj i Ivica Pucar.
