U godini kada se navršava četiri stoljeća od objave kapitalnog djela Fausta Vrančića "Machinae novae" ili "Novi strojevi", Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu za jesen priprema veliku multimedijalnu izložbu Vrančiću u spomen. Posebno mjesto na izložbi zauzimat će originalni primjerak te knjige čiji original, navodno, doseže cijenu od 70.000 eura, a u kojoj je Vrančić na 49 bakrotisaka donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, od kojih svi i nisu njegovi. Među njima je i onaj čuveni prikaz letećeg čovjeka kao preteča padobrana koji je Vrančić i osobno iskušao, ali i nagazno kolo, viseći most...
NSK ima dva primjerka ove Vrančićeve knjige koja ima i svoju iznimnu likovnu dimenziju, ali i povijesno zanimljive prikaze šibenske katedrale, Venecije... Osim njih, NSK čuva i Vrančićev prvi rječnik hrvatskoga jezika iz 1595. godine tiskan u Veneciji, u kojem je hrvatski (i to njegova čakavska inačica) uvrstio među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. Ta je knjiga u NSK dospjela iz ostavštine Ljudevita Gaja i na njoj je potpisan Gajev sin Velimir, objašnjava nam djelatnik Zbirke starih knjiga Mislav Rubić.
– U pitanju je cijela dvomjesečna manifestacija posvećena Faustu Vrančiću i kapitalnoj tehničkoj knjizi 17. stoljeća "Machinae novae" koja objedinjuje i kulturnu i znanstvenu razinu, kao što i mi kao nacionalna knjižnica objedinjujemo kulturu i znanost. Nama je bilo važno ići u partnerski odnos s ustanovama koje imaju što reći na temu Vrančića. Tu je šibenska knjižnica Jurja Šižgorića, ali i Memorijalni centar Fausta Vrančića s Prvića te Tehnički muzej kao prirodni partner koji će pokušati napraviti makete temeljene na Vrančićevim izumima. Publiku ćemo tražiti i u osnovnim i srednjim školama. To je populacija koja ne dolazi previše u NSK. A trebamo motivirati generacije koje su donedavno u koncepciji NSK imale gotovo pa zabranu ulaska – ističe glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko.
– Vrančić je podloga i nekih novih usluga koje bi NSK mogao u budućnosti raditi s obzirom na to da svi pokazatelji govore o tome kako se u odnosu na fizički broj korisnika beskrajno povećava broj virtualnih korisnika. Trenutačno ih ima 30.000 godišnje. Ne smijemo zanemariti tradiciju, to je osnova, ali moramo razmišljati o razvoju – ističe Seiter Šverko. Među knjižničarima poznata je i kao fanatična podupirateljica digitalizacije pa je digitaliziran i Faust Vrančić koji je i tako postao dostupan štovateljima i proučavateljima diljem svijeta.
– Vjerujem da s digitalizacijom stojimo jako dobro, iako se godinama nije nabavljala oprema za digitalizaciju. Ja sam 2011. zatekla stari veliki skener isključivo za plakate i novine. Tek smo lani, unatoč svim financijskim nevoljama koje smo prebrodili, nabavili novi skener za knjige, dakle za manje formate. Imamo izvrsne rezultate u digitalizaciji starih novina. Članica smo Europeane i tamo smo dobro pozicionirani. Ta je digitalizacija zapravo prezentacija onoga što mi imamo, dakle kulturnog i nacionalnog identiteta. Razvijamo čitav niz novih usluga kroz virtualne izložbe koje na jednostavan način prezentiraju građu koju imamo, ali pričajući priču. Sada smo u završnici virtualne izložbe 1914. koju smo radili kroz prizmu svakodnevice. Kada čitate članke iz tih digitaliziranih novina, vidite da je sve isto kao i danas, od jake bure na Kvarneru do pozicije saborskih zastupnika koja se i tada problematizirala. Naš razvojni put ide prema digitalizaciji na zahtjev, kako bismo u što većoj mjeri zainteresiranima omogućili pristup građi. Tu je i mogućnost da omogućimo da netko tko je zainteresiran digitalizira djela iz npr. 19. st. nad kojima više ne postoje autorska prava. Sve to prate klasične obrade knjiga, dakle katalogizacija – kaže Seiter Šverko pohvalivši se da u NSK već deset godina rade arhiv weba.
Deset godina arhiva weba
– Prikupljamo sve što ima domenu hr. Tu nam je podloga obvezni primjerak u svim pojavnostima. Na području jugoistočne Europe takvog arhiva nema. Kolege iz Slovenije počeli su iza nas i imaju dobre rezultate, ali nacionalne knjižnice iz regije nemaju takav arhiv. Sada razvijamo digitalni depozitorij doktorskih disertacija – kaže glavna ravnateljica NSK koju pitamo ima li knjižnica sredstava za otkup vrijednih knjiga ili čitavih zbirki...
– Nemamo tih sredstava i tu smo u nepovoljnoj situaciji. Čak smo za ovu godinu izgubili stavku za nabavu građe pa ćemo dio sredstava iz vlastita prihoda koji povećavamo trošiti za nabavu građe. Antikvarnu nabavu gotovo smo potpuno smanjili – objašnjava ravnateljica koja je inicirala i osnivanje Zaklade NSK kako bi osnažila njezine financijske mogućnosti.
– Ona danas nije onakva kakva je mogla biti prije desetak godina. Nemamo nekoliko jakih ostavština kao Zaklada HAZU, ali zahvalni smo za sve donacije, kao i na donaciji materijala za konzervaciju i restauraciju. Pokrenuli smo i pitanje suvenirnice, a sada čekamo suglasnost Vlade jer širimo djelatnost. Postavljamo se tržišno. Imamo znatno povećanje vlastita prihoda, ali ta sredstva isključivo trošimo u razvoj, a ne u podmirivanje režijskih troškova. Lanjska godina, koja je katastrofalno počela, završila je rebalansom na čemu smo zahvalni ministru Mornaru jer smo s pet milijuna kuna podmirili dugove HEP-u koji su bili alarmantno visoki.
Ovo je velika i zahtjevna zgrada koja obilježava 20 godina od otvaranja, što znači da je tehnička oprema i starija od 20 godina. Zgrada zahtijeva obnovu, a mi smo u takvoj financijskoj situaciji da jedva podmirujemo troškove. I na plaćama smo reorganizacijom uštedjeli milijun kuna, ali sredstva za materijalne troškove još su preniska. Lani smo za materijalne troškove imali odobrenih osam milijuna, a moj prethodnik Josip Stipanov za istu je stavku 2006. godine imao 28 milijuna kuna. Imamo problem stare opreme. Starost naših računala je između deset i 15 godina. Veliki projekti zahtijevaju vrhunsku tehnološku opremu. Naši su informatičari potplaćeni. Bez njih je nemoguće funkcionirati i razvijati nove programe. Kod njih me posebno veseli da su to sve mladi ljudi posvećeni poslu i ustanovi, oni razvijaju sve programe na otvorenom kodu čime ovoj državi štedimo velik novac. Bili smo prvi koji smo u ovoj zemlji otvorili centar za otvoreni kod. Izlazimo na tržište s web-knjižarom koja je potpuno završena. To je potpuno naš projekt. NSK živi taj novi život kao i druge europske knjižnice. Uglavnom, idemo u smjeru novih tehnologija, ali uz čuvanje tradicije – ističe Dunja Seiter Šverko.
Roman o Vrančiću Omera Raka
Tako NSK nije zaboravio na jubileje biskupa Strossmayera, već nekoliko godina ugošćava otvorenje mlade manifestacije Noć knjige, a eto, zdušno se trudi da Hrvati ne zaborave na Fausta Vrančića, najvažnijeg hrvatskog izumitelja i konstruktora na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, ali i čovjeka koji je bio polihistor, filozof, biskup, leksikograf, pisac, tajnik cara Rudolfa II Habsburškog. Stoga ne čudi da interes za Fausta Vrančića u Hrvatskoj napose u posljednje vrijeme jača. Pa je esejist i pisac rodom iz Šibenika Omer Rak nedavno objavio i opsežan roman "Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina", koji je objavila Fraktura. Riječ je o autoru koji je sredinom devedesetih i nagrađen za dramsku fantaziju o Vrančiću "Pupak usrid svita", a napisao je i scenarij za animirani eksperimentalni film "Homo Volans" o izuzetnom šibenskom izumitelju. Tako djelo Fausta Vrančića u rodnoj Hrvatskoj ipak nije zaboravljeno, a riječ je o velikanu koji je već odavno nedjeljiv dio mađarske i talijanske povijesti.
>> 'Najvažnija hrvatska pravopisna knjiga'
