Upravo su premijerno, u koprodukciji s INK-om iz Pule, izveli Marinkovićevu \"Gloriju\". Njihova predstava \"Pričaj mi o Gorkome\" bazirana na knjigama Mani Gotovac hrvatski je kazališni hit, a već sljedeći tjedan premijerno će izvesti adaptaciju Krležina romana \"Tri kavaljera frajle Melanije\" koju režira Georgij Paro. Sve su to očiti razlozi zbog kojih Ministarstvo kulture u izmjenama Zakona o kazalištu predlaže da HNK u Varaždinu dobije novi, i to nacionalni status.
U obrazloženju tog prijedloga u Ministarstvu kulture ističu da se promjenom misije i vizije, organizacijske strukture i umjetničkim ojačavanjem repertoara HNK u Varaždinu zadovoljava uvjete dobivanja statusa nacionalnog kazališta. Svojim umjetničkim i kreativnim potencijalom ono već ostvaruje programe dramske i glazbeno-scenske umjetnosti na najvišoj izvedbenoj razini, ističu u Ministarstvu kulture, što je sasvim sigurno i pohvala varaždinskoj ravnateljici Jasni Jakovljević.
– U našem repertoaru snažno je zastupljena nacionalna drama, suvremena i starija, klasična i suvremena strana dramska djela, te sve kazališne vrste. Što se tiče glazbene grane, više od tri desetljeća u kazalištu je djelovala opera i opereta. Posljednjih godina obavljaju se pripreme za obnovu glazbene grane, s idejom da se na varaždinskoj sceni u prvom redu izvode barokne opere, uz angažman u najvećoj mogućoj mjeri, varaždinskih glazbenika i pjevača, posebno mladih i u suradnji s Varaždinskim baroknim večerima. U tom smislu se u koprodukciji s VBV-om planira uprizorenje opere \"Antigona\" Tommasa Traette – ističe Jasna Jakovljević.
No, Varaždinci se iznimno ponose svojom bogatom kulturnom poviješću. Tako Jasna Jakovljević ističe da se kontinuirani kazališni pa i glazbeni život može dokumentirano pratiti od 1637. godine do danas. Gotovo dvije stotine godina u Varaždinu djeluje isusovačko barokno kazalište, prvu kazališnu zgradu Varaždin dobiva još 1788. godine, a sadašnja, prema projektu čuvenog Hermanna Helmera, podignuta je 1873. i kazališnim djelatnicima nudi jednu veliku scenu, dvije komorne, veliku koncertnu dvoranu i pokusne dvorane.
– Povijest profesionalnog teatra u Varaždinu datira od 1898. kada je osnovan prvi hrvatski profesionalni ansambl, kao drugo hrvatsko kazalište uopće, i to poslije zagrebačkog. Pogrešno se misli da je to bilo osječko kazalište – kaže Jasna Jakovljević ističući i da je varaždinsko kazalište u cijeloj svojoj povijesti čuvar kajkavštine na sceni. Tako su posljednjih godina kajkavizirana velika klasična djela, od kojih su najpoznatije \"Puno larme a za niš\", \"Jedermann iliti Svatković\", \"Bogi Ivač\"... Da HNK Varaždin misli i na mlade, svjedoče Dječja i lutkarska scena, Baletni studio i Dramski studio.
Među posjećenijim predstavama HNK Varaždin je Plautova \"Komedija o loncu\", koprodukcija s kazalištem u Ptuju u režiji Borisa Kobala i s Branetom Šturbejem u glavnoj ulozi izvedena 39 puta u Hrvatskoj i inozemstvu. \"Miševi i mačke\" Luka Paljetka izvedeni su šezdesetak puta, kao i \"Njofra\" Milana Grgića. Pedesetak izvedbi sakupila je i \"Familija u prahu\" Nine Mitrović. Nastavlja se i obnova zgrade u koju je od 2005. godine utrošeno petnaestak milijuna kuna.
