BEČ – „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama“, naziv je izložbe koju su u petak navečer u bečkoj Palači Porcia otvorile ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić i savezna ministrica obrazovanja, umjetnosti i kulture Republike Austrije Claudia Schmied, istaknuvši odlične i prijateljske odnose Hrvatske i Austrije, posebice u umjetnosti i kulturi.
Izložbi je bio nazočan i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota.
Izložbeni postav čine filmovi, tekstovi, fotografije, zemljopisne karte i predmeti vezani uz 11 hrvatskih dobara uvrštenih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te jedno dobro na Listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Pozdravnu riječ, djelomično i na hrvatskom jeziku, uputio je predstojnik Ureda austrijskog saveznog kancelara Manfred Matzka, u nazočnosti brojnih hrvatskih i austrijskih uglednika i bečkih Hrvata.
Kuratorica izložbe, etnologinja Iris Biškupić-Bašić je rekla da je u hrvatskoj kulturi sreća imati 12 kulturnih fenomena upisanih na UNESCO-ovu listu zaštićene nematerijalne baštine, ustvrdivši kako je to „samo mali dio bogatog kulturnog života i nasljeđa kojeg će RH uskoro donijeti EU“.
„Danas je za nas dvostruko veselje jer predstavljamo najbolje dijelove kulturne baštine na listi UNESCO-a, a drugi razlog je što je danas prijepodne Hrvatski sabor ratificirao pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom na što smo ponosni“, rekla je hrvatska ministrica Zlatar Violić
Posjetivši kako je sa 12 dobara upisanih u UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, Hrvatska od svih europskih zemalja najzastupljenija na toj listi, ministrica Zlatar Violić je najavila kako se u naredne dvije godine može očekivati i skorašnje uvrštavanje dalmatinske klapske pjesme i korčulanske moreške na tu UNESCO-ovu listu.
„Namjera nam je približiti specifičnosti, tradiciju i različitost naše baštine, kao povijesni kontinuitet koji se prenosi s generaciju na generaciju ljudima diljem svijeta, kao i hrvatski kulturni identitet kojeg obilježava raznolikost te podići svijest o važnosti i potrebi očuvanja i njihove nematerijalne kulturne baštine“, istaknula je, zahvalivši svojoj austrijskoj kolegici što je svojom nazočnošću uveličala bečku izložbu.
Bilateralne odnose Hrvatske i Austrije Zlatar Violić ocijenila je izvrsnim, napomenuvši kako će na radnoj večeri sa svojom austrijskom kolegicom Schmied razgovarati o daljnjem unapređenju kulturne suradnje i zajedničkim projektima,između ostalog, o projektu međusobne razmjene umjetnika čime bi se još više ojačale umjetničke veze te potakla razmjena kreativnih iskustava.
Otvarajući izložbu austrijska ministrica kulture Schmied je rekla da će u vrijeme kada se Hrvatska nalazi pred ulaskom u EU, ova izložba nesumnjivo doprinijeti daljnjem jačanju austrijsko-hrvatskog prijateljstva i otvoriti prostor budućim kulturnim zbivanjima u bilateralnim odnosima, posebice kulturnim, između Hrvatske i Austrije.
„Nalazimo se pred važnim događajem, ulaskom Hrvatske u EU. Za nas je Hrvatska oduvijek bila dio Europe i veselimo se da ćemo nakon 1. srpnja 2013. još češće biti zajedno“, istaknula je, dodavši kako su „odnosi Austrije i Hrvatske jako bliski, posebice u kulturi i umjetnosti“.
Izrazila je zadovoljstvo da je mogla biti nazočna otvaranju, kako je rekla, ove izuzetne izložbe koja pruža cjelovit uvid u Hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu koja je „snažan izraz hrvatskog identiteta“. Ocijenila ju je kao „važan doprinos Hrvatske europskom kulturnom nasljeđu.
Beč je treća inozemna destinacija, nakon Skopje i Budimpešte gdje publika ima priliku vidjeti hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu.
Izložbeni postav čine čipkarstvo u Hrvatskoj, dvoglasje plesnih intervala Istre i hrvatskog Primorja, Festa sv. Vlaha-zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija „Za križen“ na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Sinjska alka, medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske, ojkanje, bećarac i nijemo kolo.
Izložba ostaje otvorena do 29. ožujka ove godine, a prati ju i katalog na njemačkom i engleskom jeziku.
Nositelj ovog projekta je Ministarstvo kulture RH, a organizator Etnografski muzej u Zagrebu.
i Jalta, Jalta bih prijavio kao kulturno dobro