Ovih je dana u jednom popularnom televizijskom kvizu natjecatelj morao
pogoditi koja od ponuđene tri kratice u komunikaciji SMS-om označava
frazu “smijem se naglas”. Kako je natjecatelj bio
pripadnik mlađega naraštaja, onoga koji najčešće
i komunicira mobitelskim porukama, za njega problema nije bilo. Točan
odgovor glasi – LOL! A LOL je, naravno, kratica potekla iz
danas globalno neizbježnoga engleskog i skraćuje engleski izraz
“laughing out loud”.
Za sve one koji nisu “na ti” s kraticama iz
internetske i mobitelske komunikacije dobrodošla pomoć stiže
iz ”Rječnika kratica” koji su sastavili
jezikoslovci Stjepan Babić i Milena Žic Fuchs (u suradnji s Vlatkom
Brozom i Sanjom Fulgosi), a objavio ga je (i javnosti predstavio)
zagrebački Nakladni zavod “Globus”.
To korisno leksikografsko djelo, međutim, ne bavi se samo kraticama
nastalim “silom” tehnološkoga razvoja.
SMS i internetske kratice, te emotikoni iz internetske i SMS
komunikacije, čine zapravo mali dodatak u opsežnome izdanju od nepunih
600 stranica. Glavnina rječničke građe donosi
“tradicionalne” kratice, starijega i novijega
datuma “kovanja”, od onih iz pojedinih struka do
onih što u posljednje vrijeme preplavljuju medije u gorućoj
potrebi da se skraćenim pisanjem riječi uštedi medijski
prostor. U rječniku je čak 20.000 natuknica!
Treba li reći da i među njima prevladavaju one engleskoga podrijetla,
osobito one iz suvremenoga političkog i gospodarskog života, te
informatičke tehnologije? Autori su se odlučili na sveobuhvatan
pristup, pa donose i kratice iz prošlih vremena koje se
još pojavljuju a mladi ih manje poznaju (NOB, ZAVNOH i dr.),
temeljito popisuju one vezane uz međunarodne asocijacije (UN, EU, NATO
itd.), uvrštavaju engleske izvornike i hrvatske zamjene kad
ih ima (za haaški sud primjerice ICTY i MKSJ, za Svjetsku
zdravstvenu organizaciju WHO i SZO i sl.).
Ono u što se nisu upuštali (jer bi to trebali
rješavati drugi priručnici) jest pitanje izgovora
(zašto se često po engleskom izgovara PTSP kao pi-ti-es-pi
ili BDP kao bi-di-pi), zatim “ispravljanje” jezično
pogrešnih kratica (film festival umjesto filmski festival),
a nisu (što je možda mali propust) dali upute kako kratice
pisati kad podliježu promjeni oblika u rečenici (INA, INA-e ili Ine?;
UNESCO, UNESCO-a, Unescoa, Unesca, Uneska?)...
Autorima je pak, kažu, najdraža kratica AAAAA za American Association
Against Acronym Abuse, tj. za Američku udrugu protiv zlostavljanja
kraticama!
LEKSIKOGRAFIJA 'Rječnik kratica' S. Babića i M. Žic Fuchs