"Slučaj Collini" treća je knjiga njemačkog pisca i odvjetnika Ferdinanda von Schiracha prevedena na hrvatski jezik. S njemačkog ju je prevela Branka Grubić, uredio Zoran Maljković, a objavile Petrine knjige. Riječ je o, uvjetno rečeno, krimiću, koji se više bavi pravom i pravdom, nego individualnim zločinom i zločincem. Riječ je i o krimiću u kojem se ne traži počinitelj. On je, naime, poznat, od gotovo prve stranice ovog neobičnog, ali i poučnog romana. Riječ je o ostarjelom Talijanu Fabriziu Collini koji je punih trideset i četiri godine radio u tvornici Daimler u Njemačkoj kao alatničar. A onda je hladnokrvno, iz predumišljaja, ubio uglednog njemačkog industrijalca Hansa Meyera i to u skupom berlinskom hotelu. Nakon što je pucao u starca iz neposredne blizine, izmasakrirao mu je glavu nogom. S mjesta zločina nije bježao i sam se prijavio policiji na hotelskoj recepciji.
O tom brutalnom zločinu koji nije počinjen iz afekta znamo gotovo sve. Ali ne znamo motiv ubojice koji je cijeli život živio nezamjento i po pravilima. A motivom se bavi mladi njemački odvjetnik Caspar Leinem koji itekako dobro poznaje žrtvu. Godinama je zaljubljen u žrtvinu unuku, a industrijalac mu je bio nezamjenjiva očinska figura iz djetinjstva koje je provodio i na imanju Meyerovih.
U istražnom, a onda i sudskom procesu mladi Leinen mora se boriti sa uglednim odvjetnikom Richardom Mattingerom koji mu je za studija predavao kazneno pravo. Hoće li obraniti ono što je neobranjivo? Hoće li mu odriješiti grijehe za ubojstvo starog, uglednog gospodina koji se poslije Drugog svjetskog rata družio sa najmoćnijim ljudima njemačke politike, ali i za divljačko skrnavljenje njegovog mrtvog tijela? Hoće li ubojica Collina od počinitelja možda postati žrtva? Ili osvetnik?
Na ta nam pitanja von Schirach daje precizne odgovore, a pri tome nas želi i informirati o njemačkom pravosudnom sustavu koji se desetljećima morao boriti i sa nacističkom njemačkom prošlošću. Pogled na taj sustav nama u Hrvatskoj je jako aktualan, jer se upravo cijela hrvatska javnost bakće sa pomilovanjem koje grupa generala iz Domovinskog rata i odvjetnik Ante Nobilo traže od predsjednika Milanovića zbog dva rukovodioca nekdašnje jugoslavenske tajne službe Zdravka Mustača i Josipa Perkovića.
Njih je, nakon višegodišnjih pravnih zavrzlama, osudilo njemačko pravosuđe za ubojstvo počinjeno na njemačkom tlu prije gotovo četiri desetljeća. Navodno se oko tog slučaja jako uzbudila i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. A Ferdinand von Schirach nas u svojem "Slučaju Collina" koji je dobio i hvaljenu filmsku inačicu upoznaje sa drugom stranom njemačke pravosudne medalje u kojoj su nacistički zločinci uz svesrdnu pomoć njemačke države i njemačkih, mogli bismo reći "slučajnih" zakona izbjegli kaznu. I postali slobodni, ugledni i neokaljani građani države s najjačim europskim gospodarstvom koja si je uzela pravo da postavlja moralne ljestvice dopuštenoga i nedopuštenoga po cijeloj Europi, a i šire.
Naravno, velika Njemačka štiti svoje građane, bez obzira na njihovu povijest i na njihove zasluge ili mane. Manje države o tome mogu samo sanjati, pogotovo ako imaju sluganske političare. A s kojim je to motivom Ferdinand von Schirach, čija je drama "Teror" ne tako davno uzburkala duhove u cijeloj Njemačkoj, napisao "Slučaj Collini" koji nam se čini kao da nije fikcija, nego prepričana stvarnost?
Pa možda je osjetio potrebu progovoriti o denacifikaciji s obzirom na činjenicu da mu je djed Baldur von Schirach bio predratni uvjereni vođa Hitlerove mladeži (Hitlerjugenda), ali i višegodišnji ratni guverner Beča kojim su suvereno vladali nacisti i iz kojeg su Židove transportirali u koncentracijske logore diljem Europe, ali najviše u Poljsku. Djed je zbog toga u zatvoru odležao dvadeset godina, a umro je na slobodi, napisavši i memoare.
A unuk mu, eto, piše intrigantne romane o slučajevima iz svoje odvjetničke prakse koji se u Njemačkoj prodaju u stotinama tisuća primjeraka i prevode na desetke stranih jezika. Ništa čudno. Svi vole zaviriti u tamniju stranu zemlje blagostanja koja još uvijek otplaćuje svoj doista preteški povijesni dug. A sudeći po "Slučaju Collini" još ga u potpunosti nije otplatila, a vjerojatno nikada i neće jer je to potpuna utopija.
