Adolf Bratoljub Klaić bio je jedan od posljednjih univerzalnih jezikoslovaca, rekao je na početku dvodnevnog znanstvenog skupa u Matici hrvatskoj o tom važnom hrvatskom jezikoslovcu, prevoditelju i leksikografu ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.
– Prva knjiga koju sam kupio bio je njegov Rječnik stranih riječi. Bilo je to dobro ulaganje – ustvrdio je Jozić usporedivši ulogu tog megapopularnog priručnika s ulogom koju u današnjem svijetu ima Google. Ipak, našao je među njima i barem jednu razliku. Google ima nedostatke, tvrdi Jozić.
Potpredsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović podsjetio je da je Klaić napisao rječnike i tumače za čak 150 knjiga hrvatskih autora koji su bili uvršteni u znamenitu Matičinu biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti.
Privatne anegdote s Klaićem prisjetio se i predsjednik HAZU Zvonko Kusić. Sjećanja na svog oca evocirao je i profesor Željko Klaić, podsjetivši da je Bratoljuba Klaića za vrijeme Drugog svjetskog rata zapala zadaća rada na korienskom pravopisu, zbog čega je nakon tog rata ostao ne samo bez posla nego i bez stana.
Svojevrsni preokret u Klaićevu životu počeo je baš s radom na Rječniku stranih riječi, posvjedočio je Željko Klaić. U povodu tridesete obljetnice Klaićeve smrti Nova knjiga Rast objavila je “Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika” koji se za vrijeme trajanja skupa može nabaviti po prigodnoj cijeni. Svi prilozi sa skupa koji ima čak tridesetak tema bit će ukoričeni.
>>Klaićev rječnik je ‘ona knjiga’ koju baš morate imati
